Obred ustoličenja novog kanonika održan je u kapelici sakristije zagrebačke katedrale u nazočnosti članova Prvostolnog kaptola zagrebačkog, na čelu s Velikim prepozitom Prvostolnog kaptola zagrebačkim pomoćnim biskupom Ivanom Šaškom i članova Zbora prebendara Prvostolne crkve.

Na početku obreda ustoličenja kanonik lektor preč. mons. Stjepan Večković pročitao je dekret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića kojim se mons. Koren imenuje novim članom Prvostolnog kaptola zagrebačkog kao kanonik magistar. Novi kanonik mons. Koren zatim je pročitao ispovijest vjere te položio kanoničku zakletvu, a potom i obukao korsko ruho kanoničke službe u čemu su mu, po tradiciji, pomogli kanonici svjedoci preč. mons. Zvonimir Sekelj i preč. mons. Josip Oslić.

U drugom dijelu obreda ustoličenja kanonik kantor preč. mons. Stjepan Kožul, koji je i predvodio obred ustoličenja novog kanonika, pročitao je životopis mons. Korena, nakon čega je Veliki prepozit Prvostolnog kaptola biskup Šaško novoustoličenom kanoniku stavio oko vrata kanonički križ pektoral.

Na kraju obreda kanoničkog ustoličenja mons. Koren zahvalio je kardinalu Josipu Bozaniću na imenovanju među članove drevne ustanove zagrebačke Crkve.

Mons. Koren zahvalio se i svim kanonicima na čelu s Velikim prepozitom mons. Šaškom na iskazanom povjerenju i podršci u početku nove službe. U zahvalnom govoru novi je kanonik mons. Koren istaknuo radost što će svojim kanoničkim služenjem moći pridonijeti pastoralnom radu i životu katedrale te čitave Zagrebačke nadbiskupije u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice.

Životopis mons. Zlatka Korena:

Rodio se 16. ožujka 1967. u Župi sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu od roditelja Vinka i Marije rođene Polić (+18.02.2009.). Iz obiteljskog doma polazi osmogodišnju i srednju upravnu školu do 1987. godine. Upisuje Pravni fakultet i potom polazi na odsluženje vojnog roka, a od 1989. godine polazi Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i studij na KBF-u u Zagrebu.

Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika, 25. lipnja 1995., te je imao Mladu misu u rodnoj župi na Kustošiji.  Po dvije godine vršio je službu župnog vikara u tri župe: u Župi sv. Terezije u Bjelovaru od 10. kolovoza 1995.; u Župi sv. Petra u Zagrebu od  30. srpnja 1997. i Župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedjelji od 14. srpnja 1999. Ondje su uspostavljene dvoje nove župe: Kerestinec, te Bestovje-Novaki-Rakitje, pa je tijekom tri godine bio njihov upravitelj, od 2001. do 2004. godine.

Nakon devet godina svećeničke službe, u lipnju 2004. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao ga je rektorom nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici. Ondje je  od 2006. godine dekan Stubičkog dekanata; od 2010. godine član Prezbiterskog vijeća i od godine 2012. monsinjor. Povremeno je sa suradnicima vodio duhovnu skrb za neka župe u okolici.

Od mjeseca studenog 2016. župnik je Župe sv. Blaža u Zagrebu, te član Prezbiterskog vijeća u novom sazivu, Poslovnog odbora i Zbora savjetnika. Član je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 2017., dekan Gornjogradskog dekanata i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za odnose s Gradom Zagrebom. Djelovao je i u Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog (2011.-2019.) i kao povjerenik za pastoral braka i obitelji (2017.-2020.).

Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na sjednici Prvostolnog kaptola održanoj 21. srpnja 2020., sukladno Statutu Prvostolnog kaptola, bilo je izraženo mišljenje članova u tajnom glasovanju, što je dopisom Prvostolnog kaptola istoga dana potvrđeno kardinalu, koji je objavio dekret imenovanja novom kanoniku mons. Zlatku Korenu, računajući u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice, kako piše u dekretu imenovanja, na njegovo „zalaganje glede djelomičnog otvaranja za bogoslužje i glede obnove naše katedrale”.