Na početku skupa prisutnima se obratio zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja. Nakon što je pozdravio okupljene te prenio pozdrave župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, kazao je kako su teme znanstvenog skupa bitne za hrvatsko društvo te kako će uvijek naići na potporu županije.

Potom se prisutnima obratio načelnik Općine Klis Jakov Vetma. Nakon pozdrava, izrazio je radost što upravo Općina Klis može biti domaćin takvom međunarodnom znanstvenom skupu. Također, kazao je da mu je iznimna čast što je Klis, koji je na svojevrstan način bremenit poviješću, i dalje u fokusu mnogih znanstvenih istraživanja. „Klis je uvijek bio na sjecištima raznih naroda, kultura i civilizacija. Na takav način ne može pobjeći ni od osmanskih, odnosno turskih kulturoloških utjecaja. Jedan mali kuriozitet, moje prezime, zajedno s još dva kliška prezimena, potječu kako tvrde, još iz turskih vremena. Pa eto jedan konkretan i vidljiv utjecaj“, istaknuo je načelnik.

Na kraju uvodnih govora skup je otvorio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Šimun Bilokapić. „Vjerujem da nema odraslog čovjeka koji se rodio i živi na ovim prostorima između Jadranske obale, Kamešnice, Dinare i Velebita te između naših prelijepih rijeka Cetine, Neretve i Zrmanje, te čovjeka koji imalo vodi računa o svojem identitetu i vlastitom dostojanstvu, a da ga ne bi zanimala ova tema. Ovaj prostor na kojem živimo oblikovao je naš identitet te će oblikovati identitete naše djece. Zato je vrlo važno podsjećati se, učiti i nanovo pamtiti. Jer tko ne uči iz svoje povijesti i tko je ne cijeni taj ne može utvrditi sadašnjost, a budućnost će mu biti vrlo upitna“, istaknuo je dekan.

Radni dio međunarodnog znanstvenog programa održan je kroz dvije sesije. Na skupu je sudjelovalo 11 izlagača-stručnjaka iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

U prvoj sesiji izlagali su: Ivan Bodrožić i Maja Rončević o temi „Važnost Klisa u vrijeme osmanske vlasti (1537. − 1648.) prema novoobjavljenim turskim dokumentima“, Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević o temi „Uloga Hercegovačkog sandžaka u širenju osmanskog utjecaja na područje između Neretve i Cetine u kasnom srednjem i ranom novom vijeku“, Zdenko Dundović o temi „Pokršteni Turci u 17. stoljeću prema matičnim knjigama Župe sv. Dujma u Splitu“, Milenko Krešić o temi „Između Mletaka i Osmanlija: život katolika na području Trebinjsko-mrkanske biskupije od sredine 17. do sredine 18. stoljeća“.

U drugoj sesiji izlagali su: Ivan Macut o temi „Susret kršćanstva i islama u misli pape Franje“, Alojzije Čondić o temi „Pastoral i glagoljaši u Poljičko-radobiljskomu dekanatu i Makarskoj biskupiji pod turskom i mletačkom vlašću“, Ivica Jurić o temi „Specifičnosti pastoralnog djelovanja franjevaca na području Dalmacije pod osmanskom vlašću“, Nikola Vranješ o temi „Pastoralno djelovanje na području današnje Like u vrijeme turske vladavine (XVI. – XVIII. st.)“ te Klara Ćapalija o temi „Slika islama na grafikama iz knjižnih izdanja koja se čuvaju u Dalmaciji – odabrani primjeri“.

Cilj konferencije bio je iz povijesne, teološke i umjetničke perspektive iznijeti najnovije znanstvene spoznaje o jednom od najburnijih razdoblja hrvatske povijesti u Dalmaciji za vrijeme vladavine turske vlasti (16 – 18. st.). Na skupu je bilo riječi o strateškoj važnosti Klisa za vrijeme osmanske vladavine i ulozi hercegovačkog sandžaka u širenju osmanske vlasti i utjecaja na područje između Neretve i Cetine. Također, govorilo se o svakodnevnom životu katolika pod osmanskom vlašću, ali i pokrštavanju Turaka na širem području splitskog zaleđa, pastoralnom djelovanju svećenika za vrijeme turske vladavine.

Skup je održan u okviru projekta „The Encounter-Conflict Relation between Christianity and Islam in Dalmatia from the 16th to the 18th Century. Relevance for the Present and Future“ kojeg financira „University of Oxford – Ian Ramsey Centre for Science and Religion“.