Zasjedanjem predsjeda nadbiskup Vilniusa Gintaras Grušas, predsjednik CCEE-a i predsjednik Litavske biskupske konferencije. Između ostalih, na zasjedanju sudjeluju predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, uime predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.

U pozdravu i uvodnoj riječi nadbiskup Grušas je, između ostalog, spomenuo brojne izazove za Crkvu u Europi od potrebe provedbe sinodalnog puta, u skladu sa željom pape Franje, do pitanja obrane života pred društvom koje je sve više izloženo na milost i nemilost „kulturi smrti“ te razne činjenice novijeg doba, uključujući odgovor na zlostavljanje, umjetnu inteligenciju te pitanja pravde i mira, priopćio je Tiskovni ured CCEE-a.

Nakon što je pozdravio sve sudionike, posebno spomenuvši domaćina malteškog nadbiskupa Charlesa Sciclunu i prefekta Dikasterija za biskupe Roberta Francisa Prevosta koji prvi put sudjeluje na plenarnom zasjedanju, predsjednik CCEE-a Grušas je naznačio velike europske izazove u dramatičnom razdoblju ovog kontinenta napominjući da već drugu godinu održavaju plenarnu skupštinu u vrijeme dok traje rat u srcu europskog kontinenta. Podsjetio je na primjer svetoga Jozafata, biskupa i mučenika, čiji zagovor ima moć ujediniti četiri zemlje: Litvu, Ukrajinu, Bjelorusiju i Poljsku. „Neka nam primjer svetoga Jozafata i tolikih svetaca i mučenika, svjedoka Evanđelja, koje smo pozvani upoznati i slijediti, pomogne obnoviti veze koje nas vežu, prepoznati našu zajedničku povijest i izgraditi ujedinjenu, mirnu i prosperitetnu Europu“, kazao je nadbiskup Grušas.

Predsjednik CCEE-a podsjetio je također na početke Vijeća europskih biskupskih konferencija i na njegov jedinstveni poziv koji se, kako je rekao, ne smije izgubiti, unatoč mogućoj prilagodbi Statuta Vijeća u novoj povijesnoj stvarnosti, imajući u vidu metodu „duhovnih razgovora“ koji su uslijedili nakon Sinode. „Međutim, ne smijemo zaboraviti izvorni duh Koncila, duh koji je tražio od biskupa da se umreže, da rade zajedno i da budu izraz ujedinjenog kontinenta“, kazao je mons. Grušas.

„Biskupska sinoda o temi ‘Zajedništvo, sudjelovanje, poslanje’ omogućila nam je da damo svoj doprinos sinodalnom putu koji je pokrenuo papa Franjo. Organizirali smo važnu kontinentalnu fazu u Pragu, gdje su se svi razgovori i debate odvijale javno na transparentan način. Od početka smo bili svjesni da naš zadatak nije promijeniti polog vjere niti pokleknuti pod pritiscima javnog mnijenja. Naša je zadaća, kao pastira, bila slušati Božji narod, osluškivati njegova pitanja i izazove te ih iznijeti našoj braći biskupima“, rekao je nadbiskup Grušas napominjući da se ne radi o političkom pothvatu pa nema ni otpora koji bi trebalo prevladati.

Govoreći o europskim izazovima predsjednik CCEE-a rekao je da je ova prva faza Biskupske sinode bila usredotočena na stvarnost. „Sinoda je održana dok su teroristički napadi Hamasa, koje oštro osuđujemo, izazvali vojnu eskalaciju Izraela u pojasu Gaze, što je također za osudu jer nasilje ne može biti način obrane. Ponovno pozivamo na nastavak prekida vatre, nastavak oslobađanja talaca i održavanje otvorenih humanitarnih koridora u Gazi“, kazao je nadbiskup Grušas koji se kratko osvrnuo i na rat u Ukrajini: „Rat u Ukrajini, koji traje već drugu godinu, ne prestaje nas uznemiravati. Val izbjeglica u europske zemlje zahtijevao je dodatni napor naših partikularnih Crkava, koje su se obvezale pružiti ne samo humanitarnu pomoć, nego i pastoralnu skrb onima koji su dobrodošli. Nadamo se da će uskoro biti postignut sporazum za pravedan mir – koji spada među najveće žrtve ovakvog stanja – uz poštivanje međunarodnog prava.“

Potom je nadbiskup Grušas spomenuo odgovor Crkava na dramu zlostavljanja, podsjetivši na različita izvješća Crkava u pojedinim zemljama i još jednom zamolivši žrtve za oproštenje te zajamčivši nastojanje da se zlostavljanja više ne ponove. Dodao je da je Crkva uključena u naporan i bolan proces pročišćenja i pomirenja. „Tješi nas spoznaja da pravo lice Crkve nije lice zlostavljanja. S ponosom gledamo naše brojne svećenike i posvećene osobe, koji se svakodnevno zalažu u dočekivanju, praćenju i tješenju tolike naše braće i sestara te pomažu najmanjima u društvu i šire Evanđelje čak i po cijenu života. Zahvaljujemo im na njihovoj velikodušnoj službi i evanđeoskom svjedočenju“, poručio je predsjednik CCEE-a.

„Umjetna inteligencija novi je izazov za društvo i Crkvu. S posebnim čuđenjem promatramo što te nove tehnologije mogu učiniti, ali pazimo na rizike koje nose. Novi jezik koji je stvorila umjetna inteligencija postavlja nove izazove za komunikaciju, a način na koji se te nove tehnologije koriste može duboko promijeniti našu percepciju činjenica i potpuno promijeniti naš način razmišljanja. Postoji hitna potreba za razmišljanjem o ovim pitanjima, etičkim implikacijama koje iz njih proizlaze i socijalnoj pravdi koju treba zajamčiti kako nitko ne bi bio zakinut“, poručio je mons. Gintaras koji je potom podsjetio da je, na temelju raznih međunarodnih izvješća, kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu.

„Najnovije godišnje izvješće Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Europi, objavljeno 16. studenog, dokumentiralo je da je 2022. bilo 748 slučajeva antikršćanske diskriminacije u 30 različitih nacija Europe, što je eksponencijalni rast u usporedbi s 519 slučajeva dokumentiranih u 2021. Unatoč tim poteškoćama, pozvani smo ispuniti svoje poslanje, naviještati Evanđelje i štititi ljudsko dostojanstvo gdje god je ono ugroženo“, kazao je nadbiskup Grušas.

„Posebno treba spomenuti, u tom smislu, pitanje života. Slučaj Indi Gregory, male Engleskinje kojoj su aparati za održavanje života isključeni protiv volje njezinih roditelja, privukao je pozornost cijelog svijeta, ali i pape Franje koji je dao do znanja da moli za obitelj. Slučaj slijedi mnoge druge slične priče, iako postoje kliničke razlike. Ovo nisu izolirani slučajevi. Stoga smo danas više nego ikad pozvani braniti dostojanstvo svakog ljudskog života i pravo svih na brigu i pomoć da što dulje žive. Ne možemo prihvatiti da sudac odlučuje o nečijem životu i smrti. Život je Božji dar i kao takav mora se braniti od začeća do prirodne smrti“, poručio je predsjednik CCEE-a.

„U isto vrijeme raste pritisak da se zajamči navodno pravo na pobačaj. Sa zabrinutošću gledamo na prijedlog da se pravo na pobačaj uvrsti u francuski ustav. Pridružujemo se francuskim biskupima koji su, okupljeni na plenarnom zasjedanju u Lurdu, odlučno odbacili prijedlog“, kazao je nadbiskup Grušas te podsjetio da su francuski biskupi u svojoj izjavi od 9. studenog 2023. iznijeli podatak prema kojem je u Francuskoj prošle godine bilo ukupno 234.000 pobačaja što je „tužan rekord u Europskoj uniji“ odnosna „brojka koja se ne smanjuje, dapače raste“. „Spominjem te slučajeve jer su posljednji. Čini se da je europski trend sada definiran i da se kreće uzduž nagnute ravnine koja sve više vodi od kulture života do kulture smrti. Ne možemo ne spomenuti zakon o eutanaziji koji je u Portugalu donesen u mjesecima uoči Svjetskog dana mladih, dok je u Nizozemskoj i ove godine eutanazija dopuštena i djeci mlađoj od 12 godina“, rekao je nadbiskup Grušas.

„Vjerni pozivu pape Franje da promatramo ljudsko biće u njegovoj cjelovitosti, mi biskupi želimo se posvetiti razvijanju nove kulture života, koja uključuje brigu za nerođene, začete i neizlječivo bolesne, kao i za siromašne, prisiljene migrante te sve žrtve s kojima se susrećemo. Bit ćemo ‘samarijanska Europa’ samo ako govorimo jednim glasom o ovim ključnim pitanjima… Suočeni smo sa značajnim izazovima s kojima se moramo zajednički uhvatiti u koštac, u europskom i kršćanskom duhu koji je, čini se, predugo bio plijen nacionalnih interesa. Na tom će putu ključni biti ekumenski put i rad sa sestrinskim Crkvama. Danas smo, više nego ikada, uvjereni da kršćanska vizija može pridonijeti istinskoj civilizaciji ljubavi“, poručio je na kraju nadbiskup Grušas.

U večernjim satima prvoga dana zasjedanja, 27. studenog sudionici su sudjelovali na euharistijskom slavlju u konkatedrali sv. Ivana Krstitelja.