Profesorica hrvatskog jezika i književnosti Žana Ćorić na panelu Useljeništvo i povratništvo I. istaknula je mjere, aktivnosti i programe Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prepoznajući značaj i potencijal koji ima u svojim ljudima diljem svijeta, Republika Hrvatska je 2012. godine osnovala Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji čini središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

“Središnji državni ured za Hrvate izvan RH ima zadaću i obvezu koordinirati sve poslove koji su vezani na bilo koji način za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Njegovi ciljevi jesu štiti prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačati njihov položaj, razvijati suradnju te poticati povratak iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku”, rekla je prof. Ćorić.

Naglasila je i važnost uloge Ureda dobrodošlice koji djeluje u sklopu Središnjeg državnog ureda te olakšava povratak i snalaženje iseljenih Hrvata u državni sustav Republike Hrvatske te stavlja naglasak na programe učenja hrvatskog jezika.

“Ured dobrodošlice predstavlja potporu i pomoć Hrvatima izvan Hrvatske – regulira boravište, prebivalište, pomaže prilikom upisa u školu, kako zatražiti hrvatsko državljanstvo, ishoditi osobne dokumente te riješiti priznavanje inozemne svjedodžbe ili diplome. Između ostaloga, Ured dobrodošlice je naglasak stavio na programe učenja hrvatskog jezika, a programi se provode u suradnji s Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ured je 2018. godine pokrenuo i e-tečaj hrvatskog jezika na A1 i A2 razini i dostupan je svima koji su voljni naučiti hrvatski jezik. Statistički gledano, do danas je 10 000 korisnika u 116 država na 5 kontinenata pohađalo ovaj tečaj”, kazala je prof. Ćorić.

Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Marin Sopta govorio je o poteškoćama u realizaciji povratništva iz perspektive povratnika i istaknuo da Hrvatska mora iskoristiti  potencijal hrvatskih iseljenika ne samo u novčanim doznakama, nego treba iskoristiti znanje, radnu disciplinu, prihvaćanje rizika te vještine i iskustvo pravne države.

“U Hrvatskom društvu i dalje je prisutan komunistički mentalitet i ljudi se teško odlučuju na promjene i prihvaćanje rizika. Međutim, bez rizika nema prosperiteta. Sve ovo spomenuto mogu pružiti pripadnici hrvatskog iseljeništva pod uvjetom da u Hrvatskoj postoje politička volja i civilizacijska svijest da je ono potrebno”, istaknuo je dr. sc. Sopta.

Naglasio je i da se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku zbog pomanjkanja posla i pitanja prihvaćanja od strane zajednica u Hrvatskoj, no smatra da ostale države koje su u tome uspjele, nisu uspješnije od Hrvatske.

“Ako jedna Mađarska može povratiti 800 obitelji (informaciju su mi dali iz Veleposlanstva Mađarske) ne vidim razloga da Hrvatska ne može. Nitko me ne može uvjeriti  da su Židovi ili Mađari sposobniji od nas, prema tome na nama je da se suočimo s problemom i da ga rješavamo na temelju argumenata”, rekao je dr. sc. Sopta.

Diplomirana ekonomistica i tajnica Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Tanja Trošelj Miočević govorila je o uspješnom povratništvu i primjeru Irske države kao održivog modela privlačenja useljenika.

“Hrvatska ne koristi potencijal svojih iseljenika kao Irska i ne primjenjuje irski model useljavanja, jer je Irska useljavanjem mladog i obrazovnog stanovništva postigla demografski boom i u zadnjih 30 godina dobila milijun stanovnika, dok ih je Hrvatska izgubila”, rekla je dipl. oec.  Trošelj Miočević.

Trošelj Miočević je navela i primjere uspješnog ulaganja u Hrvatskoj koji bi mogli poslužiti kao motiv i poticaj uspješnog povratništva hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prve veće investicije u hrvatsko su gospodarstvo došle neposredno nakon Domovinskog rata od iseljenika koji su u Hrvatsku počeli investirati u vrijeme kada ovdje nije bilo preporučeno niti dolaziti.

“Najveći broj investitora došao je iz Njemačke. Zatim slijede Kanada, Australija, Austrija te nešto manje iz Švicarske, Francuske, Venezuele i Čilea. Na prvom mjestu u investiranju u hrvatsko gospodarstvo od strane povratnika je čileanska obitelj hrvatskih korijena s otoka Brača čije se bogatstvo danas procjenjuje na više od 17,40 milijardi dolara. Radi se o Androniku Lukšiću koji je vrlo uspješan postao 60-ih godina prošlog stoljeća”, kazala je dipl. oec Trošelj Miočević.

Panel Useljeništvo i povratništvo I. održan je u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.

Foto: Ivan Ojdanić // prof. Žana Ćorić

Foto: Ivan Ojdanić // dpl. oec Tanja Trošelj Miočević

Foto: Ivan Ojdanić // dr. sc. Marin Sopta