Uznesenje Marije tijelom i dušom na nebo je velika i radosna istina naše vjere, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je Marija „sada u potpunosti sjedinjena s Bogom, ne samo dušom, nego cijelom svojom stvarnošću, dušom i tijelom“.

Središte otajstva vjere koje slavimo na svetkovinu Uznesenja Marijina je u činjenici da je „Marija prva među nama ušla u puninu onoga što svi mi iščekujemo, čemu se nadamo. U Mariji gledamo čudo Božjeg djela stvaranja i Božje obećanje koje vrijedi za svakoga od nas. U Mariji se ostvaruje Božji plan spasenja u potpunosti: tijelo koje je u ovom životu ranjivo, prolazno i izloženo boli, u Bogu postaje proslavljeno, neraspadljivo, vječno; duša koja je u ovom životu izložena sumnjama, ranjivostima i borbama, u Bogu postaje prosvijetljena, očišćena i sjedinjena s Njim u vječnoj ljubavi“, poručio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši da Bog ne otkupljuje samo dušu, nego i tijelo te da se Bog želi nastaniti i proslaviti u tijelu čovjeka.

Ta temeljna istina naše vjere potvrđena je u Kristovom uskrsnuću i u Marijinom uznesenju na nebo. „U Mariji nema više raspadanja ni smrti, nego samo punina života, punina milosti, punina zajedništva s Bogom. Nema Marijina uznesenja bez uskrsnuća Isusa. Marijina sudbina je neraskidivo vezana uz sudbinu njenog Sina Isusa. Krist koji je uzeo tijelo od Marije, sada to isto tijelo, tu čovječnost, uvodi u slavu. Marijino uznesenje je posljedica njene trajne povezanosti s Kristom: ona koja je bila uz njega u Nazaretu, u Kani, na Kalvariji, sada je s njim i u nebu“, rekao je predvoditelj slavlja.

Marijino uznesenje je snažna poruka da vjernost Bogu u svakodnevnom, običnom životu ima vječne posljedice, istaknuo je nadbiskup, rekavši da u Mariji vidimo kamo vodi put vjernosti, poslušnosti i predanja Bogu: „Marija nas uči da život nije lutanje, nego hodočašće prema najvećem Svetištu i da ne završava besmislom i prazninom, nego Bogom i puninom života“.

„Blagdan Uznesenja Marijina nam kaže: postoji mjesto za tebe kod Boga. Tvoje tijelo, tvoju dušu, tvoj razum, tvoje srce, tvoju povijest, tvoje rane, tvoje grijehe – sve to Bog želi otkupiti i uzdignuti, kao što je to učinio s Marijom“, poručio je nadbiskup.

U mentalitetu svijeta i napasti čovjeku da vjeruje samo onome što vidi, što mu donosi korist, a ne tko je i što je u Božjim očima, „čovjek lako izgubi unutarnji mir, identitet i osjećaj svrhe i smisla. Život postaje utrka bez cilja. Duša se iscrpljuje u stalnom dokazivanju i uspoređivanju“, rekao je nadbiskup pojasnivši da je u tom svijetu, blagdan Uznesenja Marijina protuteža.

„Ovaj blagdan nas podsjeća: Nisi stvoren samo za ovaj svijet. Tvoj život, tvoje tijelo, duh i duša, tvoj intelekt, tvoje emocije, cijelo tvoje biće, nisu predmet nepoznate energije koje upravljaju s tobom. Kao cjelovita osoba, pozvan si na slavu Božju. Tvoj život ima krajnji cilj, a to je vječno zajedništvo s Bogom“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da Marijino uznesenje na nebo izaziva pitanja živi li čovjek za vječnost ili se troši samo za prolazne stvari; gradi li svoj identitet na Božjoj riječi ili mentalitetu ovoga svijeta, na vanjskim dojmovima.

„Tvoje plemenite želje nisu isprazne fantazije, već nada koju Duh Božji u tebi potiče. Tvoj cilj nije uspjeh, slava ni udobnost koje se mjeri ovosvjetskim kriterijima, nego svetost, život s Bogom, ispunjenje u Bogu“, istaknuo je nadbiskup. Pogled prema Mariji na nebo uznesenoj potiče čovjeka na temeljna pitanja: zašto živi, koji je cilj i smisao života, što ostaje kad sve ovo prođe, kamo ide, koga slijedi. To su duboko životna i sudbonosna pitanja, a bez odgovora na njih, čovjek živi mehanički, instinktivno, upozorio je nadbiskup.

„Uznesenje Marijino nam usmjerava pogled prema vječnosti, prema Bogu, ne da pobjegnemo od stvarnosti, nego da se u njoj ne izgubimo“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da Marija nije bajka ni mit, nego „stvarna žena iz Nazareta, iz stvarnog svijeta u kakvom i mi živimo, koja je živjela jednostavno, tiho i duboko povezano s Bogom. Marija nije bila bez problema, strahova ni nejasnoća – ali sve to nosila je u molitvi, vjeri i pouzdanju, u zajedništvu sa svojim sinom Isusom. Njen svakodnevni život u Nazaretu bio je prožet Bogom, iako izvana nije bio nimalo spektakularan.“

Istaknuvši da je Marijin život alternativa buci suvremenog života, nadbiskup je pojasnio: „Marija nas uči kako biti u tišini pred Bogom, jer u tišini se rađa povjerenje; uči nas živjeti vjernost i strpljivost, jer velike stvari rastu polako; uči nas služenju više nego isticanju, jer ljubav se mjeri darivanjem i samoodricanjem“.

Marija je i odgovor svijetu koji je umoran od površnosti i gladan smisla. „Marija pokazuje da istinsko dostojanstvo čovjeka nije u samoostvarenju koje se oslanja isključivo na sebe samoga, nego u suradnji s Božjim planom utkanim u naše biće. Uznesenje Marijino poziva nas na spoznaju Božjeg nauma s čovjekom, produbljivanje i njegovanje onoga što je vječno, razmatranje onoga što najčešće nije vidljivo na prvi pogled“, rekao je nadbiskup.

Potaknuo je da „ne dopustimo da nas ubrzani ritam, lažno zamamljivi prioriteti i površna kultura otuđe od najvažnijega.“ „Marija nas uči da se najveće promjene događaju u tišini srca, ustrajnošću u dobru i pouzdanju u Boga, čak i kad se, na prvi pogled, ništa oko nas ne mijenja“, poručio je mons. Zgrablić.

Crkva slavi Marijino Uznesenje kao pobjedu života nad smrću, no kultura smrti u suvremenom društvu odbacuje nerođeni život, starost, bolesne, slabe i nemoćne. Taj mentalitet ne prepoznaje vrijednost života ako on ne donosi korist, produktivnost, mladolikost ili ugodu, upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da se kultura smrti očituje u legalizaciji pobačaja, eutanazije, napadima na brak i obitelj, rodnoj ideologiji, poticanju individualizma bez odgovornosti i sustavnom odbacivanju transcendentnog smisla.

Upozorio je i da se u Europi sve više institucionalizira zaborav Boga, promiču se zakoni i stilovi života koji razaraju temeljne kršćanske antropološke i moralne istine o čovjeku.

„Uznesenje Marijino je snažan prosvjed protiv kulture smrti i poziv da se vratimo kršćanskim temeljima, kulturi života i ljubavi, civilizaciji prihvaćanja, žrtve i vjernosti Isusu Kristu i Crkvi. Marija nas poziva da živimo dublje, svjesnije i s pogledom na vječnost. Neka nas Marijino uznesenje na nebo podsjeti: mjera života je ljubav i vjernost, a nagrada nije prolazna, nego vječna“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Poželio je „neka nas Marija vodi da ne izgubimo iz vida ono što je vječno; da ne živimo samo od trenutka, nego iz vjere, da se sjetimo da je naš život hodočašće kojem cilj nije ovdje, nego u vječnosti.“