Misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup Ivan Štironja, a koncelebrirali su profesori na zagrebačkom Katoličkome bogoslovnom fakultetu dr. sc. Daniel Patafta i dr. sc. Tomislav Zečević, župnik Presvetog Srca Isusova u Novom Centru Kristijan Gatarić te mons. Sente ml. Brojne hodočasnike predvodili su župljani Presvetog Srca Isusova iz karlovačkog Novog Centra koji su posluživali liturgiju čitanjem i pjevanjem pod vodstvom mo. Krešimira Klarića.

Pozdravljajući vjernike mons. Sente se prisjetio da je točno prije 200 godina mladić Juraj Dobrila iz Istre došao u Karlovac na školovanje kao siromašan đak, a kasnije je postao biskup i narodni preporoditelj hrvatskog naroda u Istri. „Danas nam iz Istre dolazite Vi dragi biskupe donoseći vjeru koju su upravo u Istri učvršćivali spomenuti Juraj Dobrila, mons. Božo Milanović, blaženi Miroslav Bulešić i toliki drugi velikani hrvatskog naroda u Istri. Popu njih učvrstite nas u vjeri“, rekao je na početku mise mons. Sente.

U homiliji biskup Štironja posvjedočio je da je kao svećenik često poticao mlade obitelji, bračne drugove u raznim životnim poteškoćama da se uteknu svetom Josipu i rekao da su ga puno puta ljudi nazvali ili došli osobno i rekli: „župniče uistinu dobro ste nas uputili, molili smo se, utekli smo se svetom Josipu i dobili smo uslišanje.“

Biskup Štironja je potaknuo na molitvu da se začeta djeca rode. „Živimo u vremenu uvoženja radne snage. Svi smo tome svjedoci. I to svakoga dana slušamo. Potrebne su nam ruke stranaca kako bismo zadovoljili tržište rada. No upitajmo se koliko je ruku već pod majčinim srcem proglašeno usahlim i neželjenim, koliko začetih ruku svakoga dana završi u kantama kao medicinski otpad? Večeras pozivam na molitvu za sve one žene i majke, muškarce koji su pred teškom životnom odlukom koja može označiti i opteretiti sve njihove dane do kraja života. Molimo večeras za njih zagovor svetoga Josipa, molimo da se rodi svako začeto dijete. Ne zato što nam treba radne snage nego zato što je to znak zahvalnosti za život koji nam je darovan. Ljudi kojima je darovan život odlučuju hoće li se netko roditi ili neće. To je apsurd. Ako smo mi dobili prigodu da se rodimo i dođemo na svijet, da iskoristimo svoje talente, onda trebamo omogućiti da se svako začeto dijete rodi. Molimo da srce žena i majki, muškaraca i očeva ne usahne. Neka ih svjetlo ne napusti i odvede u tamu grijeha iz kojeg se jako teško izlazi“, potaknuo je mons. Štironja.

Pozvao je vjernike da otvore Bogu srce i predaju mu ruke sklapajući ih na molitvu te da se utječu svetom Josipu. „Čovjek koji ne priznaje svoju usahlost i grijeh gubi radost. Te je grijehe potrebno priznati, za njih se pokajati, ispovjediti ih i okajati. Osoba koja ne priznaje svoje grijehe pada u još dublje i teže grijehe koji ga guše i suše, ne samo ruku nego i dušu i srce i cijeli život. Slično se događa i s društvom jer čovjek je dio društva, čovjek čini društvo. Društvo koje ne priznaje, ne prepoznaje svoju usahlost i manjkavost, društvo je koje srlja u još dublje i veće poteškoće i osuđeno je na propast“, uputio je biskup.

Potaknuo je na molitvu za zagovor svetog Josipa „neka zaštiti sve majke i očeve, sve sinove i kćeri, neka zaštiti sve naše obitelji kako bi u njima uvijek boravio Isus.“

Rekavši da Isus po svojoj Crkvi nudi ozdravljenje duše i tijela u svojim sakramentima, mons. Štironja primijetio je da „to blagoslov i snaga našega hrvatskog naroda koji još ima smisla za ispovijed, za euharistiju, koji vjeruje da mu Presveto Tijelo Kristovo može nahraniti dušu, da se sakramentom pomirenja oslobađa, da on nije znak srama nego povratak na dostojanstvo djeteta Božjega.“

Pri kraju misnog slavlja član Povjerenstva za ekumenizam i međureligijski dijalog Zagrebačke nadbiskupije prof. Patafta predmolio je prigodnu molitvu za jedinstvo kršćana u sklopu Molitveni osmine za jedinstvo kršćana.

Kao znak biskupu Štironji uručen je portret blaženog Miroslava Bulešića, rad akademskog slikara Ivana Ivice Marekovića.

Biskup Štironja čestitao je na uzdignuću Nacionalnog svetišta u basilicu minor te sve pozvao na hodočašće u Istru stopama Miroslava Bulešića, Jurja Dobrile i drugih velikana naše vjere i hrvatskog naroda rodom iz Istre.

Kao vanjski znak pripreme i slavlja proglašenja manje bazilike planira se izraditi u bronci Sveta vrata koja je osmislio akademski slikar Petar Dolić.

Manja bazilika ili papinska bazilika (lat. basilica minor) počasni je naslov za katoličke crkvene građevine. Njime se želi istaknuti osobita povezanost crkve s Papom, kao i njezino značenje za mjesnu Crkvu. Radi isticanja te činjenice na pročelja crkavâ koje nose taj naslov stavlja se Papin grb.