Nadbiskup Barišić poručio zakonodavcima i poslodavcima: ne možemo bez nedjelje
FOTO: Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije // Svetkovina Uskrsa u katedrali Sv. Dujma
Split (IKA)
Na svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova, 21. travnja, u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je svečano koncelebrirano euharistijsko slavlje.
„Ulazak u otajstvo i novost Kristova uskrsnuća, traži od nas da se požurimo u susret Gospodinu, da uđemo u otvoreni i prazni grob. Da s uskrslim Kristom pohitamo u otvaranje svih naših životnih grobova; da se ne plašimo stvarnosti i ne zatvaramo u sebe; da ne bježimo pred onim što ne razumijemo; da ne sklapamo oči pred poteškoćama, da ne izbjegavamo pitanja i razmišljanja o stvarnostima koje nas okružuju i nadilaze. S Bogom – pobjednikom života možemo se suočiti sa svim životnim nevoljama i poteškoćama“, istaknuo je nadbiskup Barišić na početku svoje homilije. Naglasio je kako je za ulazak u otajstvenost života čovjeku potrebna poniznost, iskrenost, kontemplacija, kako je potrebno sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika.
U nastavku homilije, nadbiskup je suprotstavio vijest o događaju uskrsnuća s medijskim prostorom ovoga svijeta, rekavši kako vijest o uskrsnuću sa svojim sadržajem nadilazi svaku drugu vijest. „S prvim danom u tjednu, u medijski prostor svijeta i izraelskog naroda, ušla je i silno odjeknula neobična vijest o događaju praznog groba! Učitelj je odvalio grobni kamen i napustio grobnu jamu! On, vjerni i istiniti, Prvorođenac od mrtvih, Lav iz plemena Judina otvorio je zapečaćenu knjigu života, obeskrijepio je smrt, tog posljednjeg neprijatelja. Ova čudesna vijest o Kristovu uskrsnuću preobražava svaku stvorenost, svakog učenika, obogaćuje čitav svijet te trajno i uvijek iznova nadilazi svaku drugu vijest. Štoviše, vijest o uskrsnuću smisao je svake druge vijest, jer dok nas ovozemaljske informacije opterećuju, događaj Kristova uskrsnuća nas u potpunosti rasterećuje, uzima i preobražava breme križa s naših leđa te nam daje slobodu djece Božje. Krist uskrsnućem u potpunosti prožima i mijenja ljudsku prošlost, sadašnjost i budućnost; mijenja čovjekove žalosti i tjeskobe, učvršćuje radosti i osnažuje nadu. Njegovim uskrsnućem događa se novo stvaranje, ispunjenje onog obećanja Evo sve činim novo, naše rođenje za vječnost i zajedništvo s Bogom. Doista, uskrsnuće je događaj od kojega se veći ne može zamisliti, nezamjenjivog je značenja i vrhunac Božje ljubavi! Jer, ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud je i naša vjera“, rekao je mons. Barišić. Pojasnio je kako se „zbog svojih grijeha i slabosti, često ponašamo poput Tominih blizanaca, poput nevjernih i uplašenih učenika. Zbog toga nas muči pitanje o smislu života, koje je ujedno zajednički nazivnik za sva druga pitanja: o obitelji, ljubavi, braku, ratu, zaradi, Crkvi, pravdi, napretku, bogatstvu, siromaštvu“.
Uspoređujući ljudski život s kvizom, rekao je kako u mnoštvu pitanja, čovjek ponekad i pogriješi, ne dajući uvijek samo točne odgovore. Odgovarajući na pitanje zbog čega je vijest o praznom grobu toliko važna za našu povijest, naglasio je kako je važna zbog toga jer je netko konačno otvorio i posljednje pitanje, pitanje života u kvizu života, te je na njega dao i točan odgovor. „Isus Krist, utjelovljena riječ Božja, koja je radi nas ljudi i radi našega spasenja postala čovjekom, nama u svemu jednak osim u grijehu, svojim križem i uskrsnućem otvorio je grob, ostavio ga praznim, pobijedio je smrt, otkrio nam smisao postojanja i pokazao nam kamo vozi ovaj vlak života. Objavio nam je da čovjek nije izložen samo tegobnoj činjenici smrti pred kojom je bez odgovora, niti je biće osuđeno samo na određeno hodočasničko zemaljsko vrijeme, nego je željeno stvorenje koje je Bog odabrao da zauvijek biva pred njegovim licem. U uskrsnoj zori Bog nam daruje vječnu pobjedu i poziva nas da je živimo već sada, mijenjajući i gradeći svoje odnose s Bogom i bližnjima, kao i pogled na sebe same. Uskrsnuće je očitovanje slave, spasonosne i milosrdne Božje ljubavi koja je riješila kviz čovjekova života i odvalila kamen s njegova groba“, rekao je nadbiskup.
Govoreći o događaju uskrsnuća kao temeljnog događaja Božje ljubavi, nadbiskup je pojasnio kako je“ Kristovo uskrsno jutro dar i poziv svima nama“. „Radost i novost Kristova uskrsnuća omogućuje svakom da slobodno, sigurno i jasnije odgovara na pitanja na svim razinama: osobnim i obiteljskim, društvenim i političkim, zemaljskim i nebeskim u kojima se dotičemo dobra i zla, ljubavi i mržnje, istine i laži, života i smrti. Uskrsli Krist praznim grobom želi otvoriti i sve naše grobove“, rekao je. Upozorio je da „Grob nastaje i dominira tamo gdje nema novih života, gdje je nasilje nad djecom i ženama, sebičnost, kriminal, tamo gdje je nestalo razgovora, blizine, oproštenja, solidarnosti, dobrote, odgovornosti, pravde, mira, vjere, nade i ljubavi. Stvarnost Velikog petka još uvijek traje ondje gdje se živi protiv života; gdje se živi sebično, beznadno i bez ikakvoga cilja“.
Uputio je i na važnost nedjelje u životu kršćanina, naglasivši kako neradna nedjelja nije protiv nikoga, već je zajednički spasonosni poklik svih ljudi. „Možda su mnogi od nas zaboravili na nedjelju i obiteljsku molitvu, slavlje i zahvalnost Gospodinu! Kristovo uskrsnuće je srce kršćanske vjere, a nedjeljno slavlje duša vjerničkog života. Zato zahvalno slavimō nedjelju jer smo kršćani! Kršćani prvih stoljeća uhvaćenih u nedjeljnom slavlju i osuđeni na smrt, iskreno i jasno odgovaraju svojim sucima: ne možemo bez nedjelje! Ne možemo živjeti i biti bez nedjelje! Ovo danas i mi želimo reći i na to podsjetiti sve naše zakonodavce i poslodavce: ne možemo bez nedjelje! Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj! S nedjeljom doživljavamo iskustvo uskrsnulih i radost otkupljenih! Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. Ona nam čuva memoriju odgovora na posljednje pitanje i daje smisao životu“, poručio je nadbiskup Barišić.
Uskrsnu homiliju nadbiskup je zaključio čestitkom: „Draga braćo i sestre, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Oslobođeni ropstva grijeha i spona smrti, radosna srca koračajmo ovim svijetom kao svjedoci uskrsloga Gospodin, kao kršćani – Kristovi učenici u kojima odjekuje radosna vijest, odgovor na pitanje čovjekova života i konačnog smisla: Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja! Aleluja!“
Nakon misnoga slavlja, koje je animirao Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem kapelnika maestra don Šime Marovića, nadbiskup je blagoslovio jelo i udijelio vjernicima uskrsni blagoslov.