Budi dio naše mreže
Izbornik

Nadbiskup Barišić u svetištu Gospe od Pojišana: Potrebne su geste dobrote i susreta

Split (IKA)

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je svečano euharistijsko slavlje na svetkovinu Velike Gospe u četvrtak 15. kolovoza u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu. Koncelebriralo je petnaestak svećenika predvođenih provincijalnim ministrom Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jurom Šarčevićem, dekanom Katedralnog dekanata don Tomislavom Ćubelićem i župnikom župe Gospe od Pojišana fra Žarkom Lučićem.

Proslava je počela svečanom procesijom s Gospinom slikom, u kojoj su tisuće vjernika hodočastili između dvije crkve posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije, od splitske prvostolnice Sv. Dujma do crkve Gospe od Pojišana. Procesiju, koju su pratili zvuci s brodova u splitskoj luci te velika zvona splitske prvostolnice, a u kojoj su sudjelovali mladi u narodnim nošnjama, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, redovnice i vjernički puk, duhovnim poticajima animirao je don Ante Mateljan.

Tumačeći važnost Marijina uznesenja, nadbiskup je objasnio kako je ono putokaz nade i utjehe. „Nismo stvoreni za grob. Otac Nebeski nije dopustio truljenje u grobu one koja je iz svoga krila rodila Utjelovljenog Sina. Na putu našega zemaljskog hoda prema nebeskoj punini, susrećemo svakodnevno tolike poteškoće, dvojbe i nejasnoće, kao i zmaja koji je simbol zla o kojem nam govori Knjiga Otkrivenja. Zlo se suprotstavlja djetetu i ženi – Božjem planu spasenja, ali uza svu tu dramatičnost života, budućnost je na strani Djeteta i Žene: Krista i Marije“, naglasio je mons. Barišić.

Pojasnio je i „da smo kao Marijina duhovna djeca pozvani na autentični kršćanski život, koji se može ostvariti samo uz djela ljubavi prema ljudima u potrebi“.

„Vjera je iskorak prema nepoznatom. Iskorak prema onome što nije mjerljivo i vidljivo. Potrebno nam je obraćenje od kršćana iz običaja u kršćane osobnog uvjerenja. Može li biti sretan i zadovoljan onaj koji ne poštuje svoga oca i majku, one koji su mu darovali život? Rečeno je: ‘Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji’, a Bog je veći i važniji od oca i majke. Roditelj je i našim roditeljima. Zar nama i našem društvu može biti dobro ako vrijeđamo ime Gospodnje i ne poštujemo Dan Gospodnji? Kakav je to život ako Boga preziremo, vrijeđamo, ignoriramo i zaboravljamo? Najveće zlo je u zaboravu Boga, a sve drugo su samo posljedice“, nastavio je nadbiskup.

Osvrćući se na mentalitet koji nameće život bez Boga, nadbiskup je rekao kako takav pristup dovodi do urušavanja čovjekova dostojanstva te da čovjek postaje rezultat slijepe slučajnosti i kaotičnosti. Suprotno takvom shvaćanju, Bog nam iz ljubavi šalje svoga Sina, kako bismo mogli živjeti život u izobilju. „Potrebno nam je obraćenje utjelovljene vjere, vjernosti Bogu i ljubavi prema bližnjima. Po primjeru Majke Marije potrebne su nam geste pohoda. Geste dobrote i susreta danas u digitalnoj komunikaciji još su potrebniji jer su prava terapija i lijek za sve veću ravnodušnost, indiferentnost, samodostatnost, zaborav i ignoriranje čovjeka u potrebi“, dodao je.

Pozvao je vjernike na otkrivanje radosti koja se rađa iz osobnih susreta u obiteljima. „U obitelji smo se udaljili, otišli daleko jedni od drugih, postali tuđinci. Ići u pohode svojoj obitelji znači više razgovarati, imati vremena, strpljenja, saslušati, razumjeti, ohrabriti, oprostiti, moliti jedni za druge. Kakva nam je obitelj takvo će nam biti i društvo. Zato Majka Marija posjećuje Elizabetinu obitelj te svojom ljubavlju prati svaku obitelj“, istaknuo je mons. Barišić.

Zaključujući, poželio je „da nam Gospin zagovor pomogne kako bismo postali blagoslov društvu i svijetu te dobra vijest svakom čovjeku“.

Župnik fra Žarko Lučić zahvalio je nadbiskupu na predvođenju mise kao i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u proslavi svetkovine. Nakon završnog blagoslova splitsko-makarskoga nadbiskupa zazvan je Božji blagoslov na sve nadbožne predmete. Na kraju misnog slavlja veliki mješoviti zbor Gospe od Pojišana zapjevao je himnu Lijepa naša, a potom i pjesmu Gospi „Zdravo Djevo“.