Nadbiskup Bozanić: Hrvati u Europu mogu unijeti pluralitet

“Ponekad imam prilike razgovarati s odgovornim ljudima na Zapadu. Često sam ponavljao da nije dovoljno održavati konferencije na temu mira, oproštenja i pomirenja, nego da je još važnije ljudima konkretno pomoći kako bi imali uredan život”, istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u razgovoru za njemački katolički list za politiku, društvo i kulturu “Tagespost” od 24. rujna.

U tom kontekstu odgovorio je i na pitanje o miru na Balkanu, gdje je posebno govorio o Hrvatskoj, a posebno o Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Makedoniji. Tu se, rekao je, situacija komplicira. Mir i pomirenje ne smiju ostati samo apstraktni pojmovi već je važno vidjeti i vjersku dimenziju, a religije na tome planu mogu puno pridonijeti. “Uvjeren sam, stvarno pomirenje i mir samo su tada mogući kada govorimo i o Bogu”, rekao je mons. Bozanić.
O ulozi političara on je rekao kako bez njihova, ali i zauzimanja ostalih snaga kao i civilnoga društva to pitanje ne bi moglo biti riješeno. Oni bi, prema nadbiskupovu mišljenju, morali ljudima koji su ostali bez domova i zavičaja omogućiti normalni život. Jer ti ljudi trebaju svoj dom, ali i svoje radno mjesto. Tek tako je moguće imati noramalan život i postupno se osloboditi tereta prošlosti.
U tom se smislu osvrnuo i na međureligijski dijalog u Hrvatskoj, za koji je ustvrdio kako ga ima i kako je usmjeren prema međusobnom upoznavanju, a povremeno se, poput sjećanja na 11. rujna, upriličuju i zajednička spomen-slavlja. No, u Hrvatskoj je pretežiti broj vjernika katoličke vjeroispovijesti pa je na Katoličkoj crkvi i zadaća zauzimati se za prava ostalih vjerskih zajednica, pa i onih koje imaju manji broj vjernika, rekao je predsjednik HBK.

Na upit o ulozi Katoličke crkve u hrvatskome društvu, mons. Bozanić se osvrnuo i na rezultate popisa pučanstva protekle godine, prema kojemu se oko 88 posto građana izjasnilo kao katolici. “S jedne strane takav rezultat nas, naravno, raduje. Ali 88 posto nam je i izazov. Posebno je važno pitanje formiranje laika. Jer, oni su pozvani unositi kršćanske vrijednosti u društvo. To je odlučujuće. No, Crkva mora najprije postati svjesna koje su vrijednosti važne. Što danas znači biti kršćanin? Ovo je pitanje za Crkvu danas od temeljne važnosti u dijalogu s ostalim religijama. I na europskoj razini. To uvijek znači da Europa ima kršćanske korijene. No, kako oni konkretno izgledaju?”, zapitao se zagrebački nadbiskup.
Upitan o tome kakva očekivanja Hrvatska ima od Europe, on je odgovorio kako su hrvatski građani vrlo zainteresirani za ulazak u Europsku uniju, posebice mladi. “Nalazimo se pred mnogim izazovima. No, ako želimo da Europa bude Europa svih Europljana tada i Hrvatska mora biti njen dio”, napomenuo je mons. Bozanić, ističući kako je Hrvatska mediteranska i u isto vrijeme srednjoeuropska zemlja. Ona je u isto vrijeme blizu islama i blizu pravoslavlja, koji su se tijekom povijesti međusobno ispreplitali, što se u hrvatskome društvu očituje kao raznolikost. “U društvo smo integrirali različite kulture i religije, a da nismo izgubili vlastiti identitet. Taj pluralitet Hrvati mogu unijeti u Europu: kako se truditi oko integracija, a da se ne izgubi vlastiti identitet”, zaključio je predsjednik HBK. (ika-tš)