Nadbiskup Devčić: Marija nas potiče na poslušnost i vjernost Bogu u svim životnim okolnostima
Blagdan Marije Pomoćnice u Rijeci
Predvodeći svečano misno slavlje u crkvi Marije Pomoćnice u Rijeci u petak 24. svibnja na proslavi istoimenog blagdana riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić poručio je da „kao što se Bog ne okreće od nas kad smo u potrebi, nego sve daje od sebe kako bi nam pomogao, tako ni mi, ako priznajemo Boga svojim nebeskim Ocem i Isusa našim Spasiteljem i Učiteljem, ne bismo smjeli proći pokraj onoga koji je u nevolji a da mu ne pomognemo“.
Marija je bila, ne samo Isusova majka, nego njegova prva i najvjernija suradnica u njegovu samaritanskom djelu. Ta suradnja počela je njezinim odgovorom anđelu: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“. Nadbiskup je podsjetio na prispodobu o svadbi u Kani Galilejskoj kada je Marija prva primijetila da je ponestalo vina i na to je prva upozorila svoga Sina riječima: „Vina nemaju!“, savjetujući pritom učenike: „Što god vam rekne, učinite!“. „Znakovito je da su to njezine posljednje riječi zabilježene u Evanđeljima, koje bismo stoga trebali u svom srcu čuvati i prebirati kao što čuvamo i prebiremo riječi naših roditelja ili posebno nam dragih osoba koje smo od njih čuli neposredno prije njihova prelaska u vječnost. Takve riječi, jer su posljednje, imaju snagu testamenta ili oporuke u kojoj onaj koji odlazi s ovog svijeta ostavlja svojim nasljednicima svoju posljednju odluku i želju. Kod Marije to je, kako vidimo, želja da slušamo i u djelo provodimo ono što nam Isusu govori“, pojasnio je nadbiskup.
To neprestano upućivanje na poslušnost, na slušanje Gospodina koji nam govori preko svoje Crkve i njezinih zakonitih predstavnika, a posebno njezino „neka mi bude po riječi tvojoj“, to je Marijina neprocjenjiva pomoć cijeloj Crkvi i svakom njezinu članu u svakom vremenu i na svakom mjestu, rekao je nadbiskup. Marijin poziv na poslušnost odnosi se na prihvaćanje i izvršavanje svega što nam Gospodin govori. Time i nas poziva da je nasljedujemo, odnosno da od nje koja je sebe nazvala službenicom Gospodnjom učimo kako Božju riječ u svom životu čuti, prihvatiti i izvršiti. Pritom ne bismo smjeli izgubiti iz vida da nam se Bog gotovo uvijek obraća preko posrednika, tj. svojih poslanika, koji je u Marijinu slučaju bio anđeo Gabrijel. Drugi vatikanski koncil je, osim toga, istaknuo da „Bog govori i preko ‘znakova vremena’, koje stoga trebamo pomno ispitivati, a Božje poslanike pažljivo slušati“. U tom smislu Marija nam je pouzdana učiteljica kako za spoznavanje znakova vremena tako i za tumačenje poruka koje nam Bog upućuje preko izabranih suvremenik, pojasnio je propovjednik. U nastavku je dodao „da nas, osim poziva na poslušnost, Marija svojim primjerom potiče i na vjernost Bogu u svim životnim okolnostima“.
Govoreći o Marijinom ‘majčinstvo’, kao ‘kanalu’ kojim se prenosi izvor vjere koji je Bog, nadbiskup je poručio da je u tom smislu Marija kao Majka Božja ‘kanal’ koji prihvaća i neiskrivljeno propušta dalje ono što Bog želi dati ljudima. „A to je život, kako ovaj prolazni tako i onaj vječni. U tom smislu za Mariju se kaže da je nova Eva, tj. Majka živih. Ona je, dakle, u službi života tako da ga prenosi dalje, kako bi ga svi imali u izobilju. Istu zadaću koja je povjerena Mariji, ima Crkva. I jedna su i druga u službi života koji izvire iz Boga, a po njima se prenosi dalje“, pojasnio je nadbiskup.
Zaključujući propovijed kazao je da o pobožnosti Mariji kao pomoćnici kršćana potvrđuju mnogi vjernici koji joj se s velikim pouzdanjem obraćaju u različitim životnim potrebama. Možemo reći da je pouzdanje u nju kao našu pomoćnicu temeljno obilježje svih naslova s kojih je štujemo. Takvu vjeru Božjeg naroda i takvo očekivanje od Marije potvrđuju posvuda raširena pučka pobožnost i tolika svetišta širom kršćanskog svijeta u kojima ona majčinski pomaže svima koji u njih dolaze i pomoć traže, rekao je nadbiskup. „A među onima koji su posebno širili pobožnost prema njoj kao ‘pomoćnici kršćana’ posebno se ističu: sv. Ivan Zlatousti u četvrtom stoljeću te papa Pio V. u 16. st., povodom bitke kod Lepanta, kada su kršćanske snage bile pred porazom, ali im je Gospa priskočila u pomoć tako što je svojom veličanstvenom i istovremeno zastrašujućom pojavom na nebu zaplašila i obeshrabrila neprijateljsku vojsku. U spomen na tu čudesnu pobjedu papa Pio V. je ustanovio spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice ili Marije Pobjednice. Slično je i papa Pio VII. vjerovao da je Gospa zaslužna za njegovo oslobođenje iz sužanjstva i za povratak u Rim te je u zahvalu za to 24. VII. 1814. proglasio blagdan Pomoćnice kršćana“, rekao je mons. Devčić. Nadbiskup je kao osobitog štovatelja Marije Pomoćnice kršćana istaknuo sv. Ivana Bosca čijom molitvom Gospi je zaključio propovijed.