Suslavili su generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić, rektor Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ vlč. mr. Mario Gerić, a pozdravnu riječ na početku uputio je rektor Katedrale mons. dr. Matija Matičić koji je toga dana predslavio svečano misno slavlje na talijanskom jeziku.

Da bi nam progovorio našim ljudskim jezikom, Sin Božji je postao jedan od nas, nama u svemu jednak osim u grijehu.”

„Zbog toga je Božić blagdan Božje blizine i solidarnosti s nama ljudima, ali i sa svim stvorenjima. Tu sveopću Božju solidarnost simboliziraju i božićne jaslice u kojima uz Isusa, Mariju i Josipa svoje mjesto imaju i pastiri sa svojim stadima i mudraci s istoka”, rekao je mons. Devčić.

Nadbiskup je u nastavku rekao kako nas ne treba čuditi da su se od svih ljudskih zanimanja i zvanja uz Mariju i Josipa pokraj jaslica našli samo pastiri i mudraci s istoka.  Pastir je onaj koji čuva i štiti, tj. koji se brine o svome stadu i živi za njega i s njime. Kao takav, on je slika Boga odnosno Sina Božjega koji je radi nas i našeg spasenja postao čovjekom, kako bi nam bio trajno blizak, trajno uz nas, upravo Bog s nama, koji nas čuva od neprijatelja i brine se za sve što nam je potrebno da bismo imali život u izobilju. S druge strane novorođenom Spasitelju došli su se pokloniti i mudraci s istoka. Iako pogani, poznavali su židovska pisma u kojima je najavljen dolazak božanskog Spasitelja, a bili su i zvjezdoznanci koji su, motreći zvjezdano nebo primijetili posebnost na njemu kao znak da se u Judeji rodio kralj židovski čije su rođenje najavili proroci.  Razmišljajući o toj zvijezdi koju su primijetili mudraci te su slijedeći je došli u Jeruzalem i odatle u Betlehem da bi se ondje poklonili Onomu koji im je svoj dolazak po njoj objavio, sjetio sam se čuvene izreke njemačkog filozofa Imanuela Kanta:  ‘Dvije stvari me ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i divljenjem što ih više promišljam – zvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u meni.’ Očito su i ovi drevni mudraci to veće strahopoštovanje i divljenje  osjećali prema redu u prirodi i prema moralnom zakonu u sebi, što su više o tome razmišljali i ujedno se trudili u skladu s moralnim zakonom živjeti.“

Na taj su se način dvije skupine posve različitih ljudi okupile oko Isusa u betlehemskoj štalici. Skromni i neuki pastiri na jednoj strani, a bogati i  učeni mudraci s istoka na drugoj. To znači da do Boga Isusa Krista možemo doći na dva različita, ali konvergentna načina. Prvi je da slijedimo Božju objavu koja nam je dana po prorocima i na koncu po samom Isusu Kristu te je zapisana u Svetom pismu, a drugi  je da otkrivamo i slijedimo Božje „tragove“ koji se nalaze otisnuti u „knjizi prirode“, rekao je mons. Devčić.

„Prvi je put do novorođenog Spasitelja u Betlehemu doveo pastire, a drugi mudrace s istoka. Svaki od ta dva puta i nas vodi do Boga Isusa Krista. Na nama je da se odlučimo i izaberemo po  kojem ćemo do njega ići. Nijedan ni drugi nije lak, ali s Božjom pomoći, unatoč mnogim preprekama, možemo, ako smo ustrajni, stići do cilja. A cilj je Isus Krist, naš Spasitelj. Treba nam samo hrabrosti zaputiti se i ustrajno slijediti njegovu zvijezdu, kao što su je hrabro, ne okrećući se natrag, slijedili i tako do betlehemskih jaslica stigli mudraci s istoka, pridruživši se  ondje pastirima koje je onamo dovela njegova objava po prorocima i anđelima.  Tako su se našli jedni i drugi uz  jaslice u kojima je novorođeni Spasitelj bio položen.“

Zaključujući propovijed istaknuo je da i nama, kao tada pastirima i mudracima, stoje na raspolaganju ta dva puta: put Božje objave posredstvom stvorenog svijeta i posredstvom proroka. „Molimo da nas Gospodin na jednom od njih približi k sebi u ovom životu, a nakon toga pribroji društvu pastira, mudraca i ostalih svojih poklonika u kraljevstvu koje je svojim klanjateljima pripravio od postanka svijeta (usp. Mt 25, 34).  Važno je dakle izabrati jedan od postojećih putova i slijediti putokaze koji nas usmjeruju prema cilju, a putokazi su zvjezdano nebo nad nama i moralni zakon u nama.“, zaključio je nadbiskup Devčić.

Na kraju misnog slavlja uputio je božićnu čestitku svim vjernicima okupljenima u riječkoj prvostolnici, a gradonačelniku Rijeke Vojku Obersnelu koji je na misu došao u pratnji supruge Branke, zahvalio kazavši da je sudjelovanje gradonačelnika na blagdanskim misama znak njegova poštivanja vjernika. Podsjetio je da je grad Rijeka 2020. dobio novu titulu Europske prijestolnice kulture te je potaknuo vjernike da pokažu da vole svoj grad i ponose se njime. Na kraju je čestitao Božić i zahvalio na dugogodišnjem doprinosu katedralnom zboru Cantores Sancti Viti.