U svom govoru pod naslovom “Sveta Stolica i međunarodno pravo”, mons. Gallagher ponovio je kako je Sveta Stolica “kvalificirani zagovornik prvenstva mira u zajedništvu država i dogovornih rješenja u slučaju međunarodnih sporova”. Ona zapravo vodi “proaktivni dijalog” sa svijetom, “zbog suradnje u cjelovitom promicanju čovjeka”. Ukratko, ne daje se nikakva potpora “stranačkoj viziji”, istaknuo je Nadbiskup, već “suživotu koji proizlazi iz pravih odnosa, poštivanju međunarodnih prava i normi, zaštiti temeljnih ljudskih prava, počevši od onih posljednjih, najranjivijih”.

To je zato što je, nastavio Nadbiskup, “Crkvi stalo do čovjeka i njegove zajednice”, briga je to koja se “spaja s obilježjima njezine neutralnosti” i koja poprima oblik intervencije posebno iz “konsolidirane humanitarne konotacije” prema “nenaoružanim civilima i najkrhkijem narodu”. Istodobno, istaknuo je Nadbiskup, Sveta Stolica je “subjekt međunarodnog prava”, s posebnim posredničkim zadaćama i posebnim službama pregovaranja među državama, usmjerenih na “obranu čovječanstva”.

Mons. Gallagher zatim je naveo dva primjera posredovanja koje je Sveta Stolica provela tijekom godina: prvi se odnosi na napetosti između Argentine i Čilea u vezi s kanalom Beagle. Prijepor je to koji je nastao oko utvrđivanja “pravog” izlaza kanala i prijetilo je da ova situacije preraste u vojni sukob dviju država. No zahvaljujući posredničkoj intervenciji Svete Stolice, 1984. godine, pod pontifikatom Ivana Pavla II., Argentina i Čile potpisali su u Vatikanu “Ugovor o miru i prijateljstvu”. Primjer je to, objasnio je Nadbiskup, “za nasljedovanje i oponašanje” jer je vidio da su dvije zemlje odustale od uporabe sile, obvezale su se na poštivanje međunarodnog prava i promicanje obostrane suradnje.

Drugi primjer koji je nadbiskup naveo je noviji i tiče se sukoba u Ukrajini, koji je izbio 24. veljače 2022. Rat je to, rekao je Nadbiskup, pred kojim “Sveta Stolica nije ostala neaktivna”: zapravo mnogi pokušaji dijaloga među dvije strane provedeni su uz “brojne javne pozive Pape sa snažnim i odlučnim pozivom na pravedan mir”. Među raznim pokrenutim humanitarnim akcijama mons. Gallagher naveo je onu “koja je usmjerena na promicanje ponovnog spajanja djece s njihovim obiteljima”. “Mnogi od njih, ne samo oni koji su živjeli u svojim obiteljima i sa svojim skrbnicima, nego i siročad i maloljetnici bez roditeljske skrbi, nakon napada su preseljeni na područje Ruske Federacije i povjereni su drugim obiteljima, smješteni su u centrima za socijalnu pomoć i domovima za nezbrinutu djecu ili su smješteni u centre za odgoj koji su neprikladni za njihov boravak. Druge maloljetnike prikupile su ruske vlasti u operacijama kontrole ukrajinskih područja gdje su širile svoje snage”, istaknuo je Nadbiskup.

Ova inicijativa, provedena od kardinala Mattea Zuppija, kao posebnog Papinog izaslanika, imala je dvije faze: u prvoj je “razmijenjen popis prijavljenih maloljetnika”; u drugoj, sadašnjoj fazi, uspostavljene su “stabilne radne skupine” koje su započele “redovitu razmjenu informacija”. Premda ne nedostaje poteškoća, naglasio je Nadbiskup, zbog “obostrane složenosti davanja točnih informacija o maloljetnicima i još uvijek malog broja repatrijacija”, Sveta Stolica se nada da će se “postupci repatrijacije ubrzati i da će rasti povjerenje između uključenih strana”. I zato, dodao je mons. Gallagher, složenost stvarnosti “ne smije biti izgovor za ograničavanje na svjedočenje događajima”. Doista, zaključio je Nadbiskup, “naznaka metode” koju je papa Franjo ponudio papinskim predstavnicima vrlo je specifična: “Vi niste međuposrednici, već posrednici, koji putem posredovanja stvarate zajedništvo”.