Nadbiskup je misu slavio u koncelebraciji sa župnikom don Mirkom Šakićem, dekanom Poljičkog dekanata don Matom Čulićem, don Renatom Pudarom, nadbiskupovim tajnikom, don Tomislavom Ćubelićem, župnikom Župe Porođenja BDM Srinjine, don Ivanom Vrdoljakom, župnikom Župe Presvetog Trojstva u Sitnom Donjem, don Ivanom Đonlićem, župnikom Župe Gospe u Siti Strožanac, fra Ivanom Matićem, voditeljem Kuće susreta Tabor te don Antom Vrankovićem.

Proslavi župne svetkovine prethodila je trodnevnica koju je predvodio fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor.

Na početku mise mons. Zdenko Križić kazao je kako je drugi naziv za taj blagdan Prikazanje Blažene Djevice Marije. „Njezin život je u potpunosti bio prikazan i darovan Bogu. Apostol Pavao poziva kršćane u svojim Poslanicama da prikazuju sebe Bogu kao žrtvu ugodnu. Bog od nas ne očekuje neka velika djela, ali traži od nas da prikažemo sebe kao dar. Zato nas ovaj blagdan poziva da budemo dar, odnosno da prikazujemo kao dar sebe, svoje bližnje, svoju djecu“, kazao je nadbiskup potaknuvši prisutne vjernike na čin kajanja.

Nadbiskup je u propovijedi istaknuo da štovanje Blažene Djevice Marije ima početak u samim događajima pod križem kada je Isus daje za majku svome učeniku te je on prihvaća u ime svih vjernika. „No, trebamo primijetiti da je prvo Marija prihvatila Ivana kao sina, a tek onda Ivan prihvatio nju kao Majku. To znači da je Marija prva nas prihvatila kao svoju djecu, a onda smo mi prihvatili Mariju za Majku. Naizgled Ivan je onaj koju čuva i štiti Mariju, no istina je da zapravo Ivan Marijin štićenik“, istaknuo je.

Isus daje Mariju Ivanu i svim vjernicima za majku jer zna što čovjeku znači majka. Marija u trenutcima najveće patnje dobiva poslanje da prihvati Isusove vjernike za svoju djecu i da ih kao majka štiti i pomaže u životnim patnjama. „Marijin zagovor i pomoć u životnim nevoljama iskusili su mnogi vjernici. Zato su je kroz povijest častili različitim zazivima, između ostaloga Zdravljem bolesnih. Oni su nikli iz iskustva Marijine pomoći u raznim nevoljama. Nama je posebno drag zaziv Zdravlje bolesnih ili Gospe od Zdravlja, kako se časti u ovim krajevima“, kazao je nadbiskup.

Ljudske patnje ne trebaju biti samo tjelesne naravi. „Kada majka promatra patnju svoga djeteta, a ne može mu pomoći, ta patnja je gora nego da sama mora proživljavati tjelesnu bol. Patnja odbačenosti, razni životni neuspjesi i porazi mogu boljeti puno više od tjelesnih bolesti. Za takve patnje često ne postoji nikakva tableta, već samo pomoć odozgor. I tko će nas u našim životnim patnjama bolje razumjeti od majke?“, upitao je nadbiskup naglasivši da nam je zato Majka Marija dar s neba.

„Kad su Isusu došli pojedinci i rekli mu da ga vani čekaju majka i braća njegova, on im je odgovorio da je majka njegova i da su braća njegovi svi oni koji vrše volju Božju. Može se steći dojam da Isus degradira svoju majku. No, istina je posve suprotna. Tko je bolje vršio volju Božju od Marije? Ona je potpuno bila predana Bogu i vršila je Božju volju u svemu. Možemo reći, da su, svi oni koji slijede Mariju, Isusova braća i sestre. Zato nam je Isus daje svima za Majku jer je njoj poslanje da nam pomaže ići Božjim putem. Marija prihvaća to poslanje u trenutku najveće patnje. Naime, iskustvo patnje pomaže osobi da bolje razumije druge u patnji. Ona ima veliko iskustvo patnje. Štoviše, nazivamo ju Majkom boli. Snagu je dobivala samo iz vjere. Njezina patnja učinila je da bude osjetljiva na patnju svoje djece, za patnje svakoga od nas“, kazao je.

„Čovjek kada je u boli osjeća da ga majka najbolje razumije. Ta majčinska ljubav je besplatna. Majka voli dijete, ne zato što je dobro, već samo zato što je njezino dijete. Marija nas ne voli jer smo dobri, već samo zato što smo njezina djeca“, zaključio je nadbiskup pozvavši vjernike da pred majku iznesemo svoje strahove i patnje te da sebe i svoje bližnje stavimo pod njezin majčinski zagovor.

Pri kraju mise don Mirko Šakić zahvalio je predslavitelju misnog slavlja, svećenicima, vatrogascima, brojnim nazočnim hodočasnicima te je istodobno uputio čestitku župljanima na proslavi župne svetkovine. Tom prigodom uručio je nadbiskupu prigodni dar kao znak zahvalnosti i u čast njegova pastirskog pohoda župi.

Misno slavlje animirao je Mješoviti župni zbor pod ravnanjem Mladena Žanića. Nepromjenjive dijelove mise prema tradicionalnim napjevima otpjevali su župni pučki pjevači i članovi klape „Praska“.

Prije nego što je udijelio svečani blagoslov, nadbiskup je prigodno napomenuo da je Župa Gospe od Zdravlja u Podstrani prva župa u kojoj slavi nečijeg župnog patrona za vremena svojega nadbiskupskog mandata.

Svetkovina je obilježena i večernjim misnim slavljem kojega je predvodio don Roko Kaštelan. Nakon večernje mise uslijedio je blagoslov djece te zajedničko župno slavlje u pastoralnom centru.