U homiliji je nadbiskup Kutleša podsjetio na drevni nauk Crkve o Marijinom bezgrešnom začeću, podsjećajući na od Crkve priznata ukazanja i s njima povezane pobožnosti, Majci Božjoj Lurdskoj i BDM od Čudotvorne medaljice. “Znakovito je da Majka Božja u ovim ukazanjima, sv. Katarini Labouré prije objave dogme o Bezgrešnom začeću i sv. Bernardici Soubirous četiri godine nakon proglašenja dogme, sebe naziva ‘bezgrešno začetom’. Ovo poosobljenje jedne kvalitete puno je više od samo jezičnog izričaja i označava ono što kaže Katekizam Katoličke Crkve – da je, naime, ‘bilo potrebno da Marija bude sva nošena Božjom milošću, kako bi kod navještenja mogla dati slobodan pristanak svoje vjere. Milost nije pridodana Mariji, nego je Ona sva milosno zamilovana i unaprijed očuvana od ljage istočnoga grijeha. Njezino izuzeće od ljage istočnoga grijeha bilo je potrebno kako bi bila dostojna majka Isusa Krista'”, citirao je nadbiskup Kutleša sv. Tomu Akvinskog.

Tumačeći što to znači današnjim vjernicima, mons. Kutleša spomenuo je da je Marija, ponajprije, Majka živih: “Vjerovanje Crkve u Marijino bezgrešno začeće otkriva nam duboku teološku istinu, ukorijenjenu u samu srž kršćanske vjere, da smo i mi po Mariji živi u Bogu. Marija je oslobođena od ljage istočnoga grijeha, a to i za nas predstavlja novi početak, i novu nadu za čovječanstvo”, naglasio je propovjednik.

Potičući vjernike da s Marijom budu u obrani života, nadbiskup Kutleša upozorio je i na drugu duboku poruku koju svetkovina Bezgrešnog začeća šalje u kontekstu dostojanstva i smisla ljudskoga života, od njegova začeća sve do smrti. “Crkva slavi taj trenutak Marijina začeća jer je u njega upisan DNK otkupljenih koji ispravlja krivnju Evina neposluha. Ujedno, poručuje nam da je život živ puno prije negoli ga možemo opipati rukama, da je vrijedan i kad prestane biti produktivan, da mi nismo gospodari života ni smrti, da imamo besmrtnu dušu koju trebamo spasiti.”

Spomenuo je i sv. papu Ivana Pavla II., čiji je pontifikat bio obilježen promicanjem kulture života: “U svojoj enciklici ‘Evangelium vitae’ Papa nas poziva da budemo narod života, jer nam je Bog u svojoj milosrdnoj ljubavi darovao Evanđelje života i tim istim evanđeljem mi smo preobraženi, spašeni i iznutra obnovljeni milošću Duha Svetoga. Postali smo narod za život i pozvani smo tako se i vladati”, dodao je mons. Kutleša te naglasio: “Marija je svojim DA Bogu postala uzorom potpune predanosti Božjoj volji. To njezino predavanje je potpuno i savršeno ostvarenje ljudske slobode, na što smo svi pozvani. Umjesto da život uzmemo u svoje ruke, predajmo ga u Marijine ruke. Znajmo se založiti za najveće pravo koje nam je zajamčeno Kristovom krvlju, a to je pravo na vječni život. Snagom Marijina zagovora, primjerom vlastitoga života suprotstavimo se suvremenoj kulturi smrti u pobačaju, eutanaziji, u zanemarivanju siromaha, svih oblika nasilja u ravnodušnosti ili lažnom sažaljenju prema starijima, bolesnima i nemoćnima.”

“Draga braćo i sestre, dok završavamo naše razmišljanje o Bezgrešnom začeću BDM, pozivam vas da u srcima nosite duboko poštovanje i ljubav prema Njoj, našoj nebeskoj Majci. Ona, sačuvana od istočnoga grijeha, stoji kao svjetionik čistoće, poslušnosti i ljubavi prema Bogu. Njezin primjer nas uči da s povjerenjem i hrabrošću prihvaćamo Božju volju u svojim životima. Svojim bezgrješnim začećem Marija je postaja Majka živih, Majka Crkve i neumorna zagovornica svakog čovjeka. Neka nas ljubav njezina Bezgrešnog srca nadahnjuje da se odvažno borimo za svetost i dostojanstvo svakog ljudskog života, nasljedujući je u vjeri nadi i ljubavi. Bezgrešno začeće je trajan podsjetnik na Božju neizmjernu ljubav i milost prema svakom čovjeku. Neka nas Marija, Zvijezda jutarnja i nada našega spasenja, neprestano zagovara kod svoga Sina, donoseći u naša srca i u svijet oko nas mir, radost, ljubav i postojanost u dobru”, zaključio je nadbiskup Kutleša svoju homiliju na prvoj misi koju je predslavio u toj samostanskoj crkvi.

Nadbiskup Kutleša s koncelebrantima // Foto: IKA