Nadbiskup Kutleša predvodio misu na svetkovinu Bogojavljenja u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu

Na misnom slavlju koncelebrirali su kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Stjepan Večković, mons. Ivan Miklenić, mons. Ivan Hren, rektor zagrebačke katedrale mons. Zlatko Koren, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta preč. Ivan Lukić, rektor Bogoslovije preč. Željko Faltak, odgojitelj vlč. Josip Đurin, duhovnik vlč. Ivan Grbešić te nadbiskupski tajnik vlč. Andrija Miličević.

Tumačeći naviješteno evanđelje nadbiskup Kutleša rekao je da ljudi o kojima ono govori „nisu bili samo zvjezdoznanci, već i mudraci. Njihova je mudrost odraz čežnje za višom istinom koja ih je poticala na put. Oni predstavljaju znalce koji su prepoznali potrebu za traženjem cjeline koja nadilazi ljudsku spoznaju“, rekao je nadbiskup te nadodao da njihovo putovanje prema Betlehemu „simbolizira duhovni hod svakog čovjeka koji traži dublje razumijevanje i smisao stvarnosti, prelazeći granice svojih uobičajenih shvaćanja i uvjerenja. Ovo putovanje, istovremeno i fizičko i metafizičko, odražava univerzalnu težnju za spoznajom Božje mudrosti koja osvjetljava i vodi kroz izazove svakodnevnoga života“.

„U situacijama u kojima se neizbježno približavamo rubu ponora i vlastite propasti, najpametniji i najprogresivniji put započinje korakom unazad. Mudrost je to vidjeti i odvažnost je tako postupiti. Za jednu takvu odvažnost promjene smjera potrebna je poniznost koja je resila tri mudraca. Iako su bili ljudi znanja i moći, nisu se ustručavali pokloniti jednostavnom Djetetu u jaslama prepoznajući u njemu nešto veće od sebe i svojih shvaćanja. U srži kršćanske mudrosti leži sposobnost mudrog čovjeka da uviđa i prihvaća Božje djelovanje čak i u najskromnijim i neočekivanim okolnostima te da se otvori prema promjenama koje takvo prepoznavanje može donijeti u njegov osobni život“, naglasio je nadbiskup.

Govoreći o mudrosti u suvremenom svijetu nadbiskup Kutleša pozvao je vjernike da misle na svoje duše „jer u svetištu naših vječnih duša prebiva Bog koji nas ljubi. Znajmo prepoznati vlastito dostojanstvo i vrijednost. Ako to činimo, uviđamo da je u svakom, pa i u našem suvremenom društvu, moguće mudro živjeti“, rekao je te nadodao da se mudraci nisu zadovoljili pukim promatranjem, nego su „krenuli na putovanje tragajući za dubljom istinom koja se krije iza tog nebeskog znaka. Slično tome, u svijetu prepunom površnih informacija, mudrost nije samo sposobnost obrade i pamćenja podataka, već dublje razumijevanje cjeline i smisla, to jest načina na koji ti podaci utječu na naš život, naše odluke i naše odnose s Bogom i bližnjima. To je poziv da budemo poput mudraca, uvijek u potrazi za Istinom, vođeni vjerom i ljubavlju te spremni krenuti putem koji nam Božja mudrost pokazuje“.

„U kontekstu današnjeg evanđeoskog navještaja vidimo da je mudrost čin poklonstva i iskazivanja časti Djetetu u kojemu su mudraci prepoznali Kralja i pravoga Boga, koji će svoj život položiti za nas kako bi nas spasio od naših grijeha. O tome govore darovi koje su donijeli: zlato velikome kralju, tamjan pravome Bogu i smirnu njegovu ukopu. Ovaj čin prinošenja darova odražava još jednu bitnu istinu o mudrosti – ona doseže svoju puninu kada se stavi u službu drugima, u ljubavi i poniznosti. Naša zauzetost za druge nije u pretjeranome aktivizmu, nego u pozornosti prema drugome“, naglasio je nadbiskup Kutleša.

Na kraju homilije propovjednik je istaknuo „tri ključne poruke suvremenom čovjeku o tome kako biti božanski mudar te kako sačuvati čisto srce“, a to su: „Slijediti put istine, ljubiti i služiti te slijediti razum utemeljen na objektivnoj istini“, zaključio je zagrebački nadbiskup.

Na misi su pjevali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.