Nadbiskup Kutleša osvrnuo se obnovu zagrebačke katedrale nakon potresa 2020., istaknuvši da je radostan što će, kao zagrebački nadbiskup, prvi put slaviti misu u zagrebačkoj prvostolnici. „Jedno su želje, a drugo realnost. Kada gledamo što se sve dogodilo i koliko se učinilo u ovih pet godina, moram priznati da se izrazilo veliko zajedništvo – kako cijele naše Nadbiskupije, tako i cijele Vlade i građevinskog sektora. Na poseban način mislim na Građevinski fakultet koji je uložio mnogo znanja“, naglasio je nadbiskup.

Istaknuo je kako u ovome dijelu Europe nije bilo slučaja obnove gotičke crkve, osobito ne u području gdje su prisutni potresi. „To je hrvatsko znanje koje je na kraju nagrađeno svjetskim nagradama. Naravno da sam radostan. Postao sam zagrebački nadbiskup 2023. i ovo je prva misa koju bih trebao slaviti u prvostolnici“, dodao je te istaknuo da zagrebačka katedrala nije važna samo u vjerskom, već i u kulturnom smislu. „Znamo što katedrala znači za cijeli hrvatski narod i za Zagreb. Zato sam sretan što ponovno možemo doći u našu katedralu“, dodao je mons. Kutleša.

Podjele u hrvatskome društvu i molitelji na trgovima 

Nadbiskup se osvrnuo i na podjele u hrvatskome društvu, istaknuvši potrebu fokusiranja na ono što je pozitivno, a ne na ono što je negativno. „Rekao bih da postoje dva pogleda. Obično mi u Crkvi uvijek gledamo na ono što je pozitivno. Ne bih rekao da je sve tako crno kako se u medijima prikazuje. Ponekad imam osjećaj da se namjerno više stavlja naglasak na negativnosti, a ne na pozitivnosti. Caritas i župe organiziraju različite susrete. Kada odlazim na različita mjesta, osobito u župe, osjećam zajedništvo. Nije idealna situacija. Nije dobro da u društvu svi isto mislimo. Imamo pravo izraziti svoje mišljenje, ali se ne moramo uvijek slagati“, rekao je te dodao da je, osobito u vremenu došašća i Božića, važno naglašavati ono što ljude povezuje, a ne ono što ih razdvaja. „Crkva je važan faktor za izgradnju jedinstva u društvu“, dodao je nadbiskup.

Nadalje se osvrnuo na molitelje krunice, koji se svake prve subote okupljaju na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. „Ako pogledamo samu bit demokracije, ako pogledamo Grčku – trgovi su uvijek bili mjesta susreta i različitih razmišljanja. Normalno je da svaki građanin Republike Hrvatske – jer živi u demokratskoj državi – ima pravo okupljati se po pravilima i zakonima Republike Hrvatske. Ta okupljanja su pod kontrolom policije i različitih institucija. Ako nešto nije kako treba, onda institucije trebaju djelovati“, poručio je te dodao da se molitelji u kontekstu civilnog prava imaju pravo okupljati kao i svaka druga skupina koja udovoljava propisima Republike Hrvatske.

Što se tiče crkvenog prava, nadbiskup je istaknuo da ne vidi nikakvu zapreku. Dodao je i kako je pročitao njihove nakane te kako ne vidi da su molitelji protiv feminizma ili svega onoga što im se nameće. „Treba biti vrlo pažljiv i gledati demokratska dostignuća našega društva. Ako počnemo sa zabrana, onda problemi postaju sve veći“, istaknuo je.

Komentirao je i nedavni incident gaženja ruža, koje su bile položene za žrtve femicida, tijekom molitve krunice. „Nisam bio prisutan i nisam toliko istraživao. Ovdje govorimo o nakani moljenja na javnim površinama. Jako je važno naglašavati slobodu. Ako gledamo samo ono što nekome smeta, onda ćemo samo dolaziti do zabrana. Vrlo je važno naglašavati to demokratsko pravo“, rekao je te dodao kako sumnja da molitelji mole protiv nekoga jer to nije u duhu kršćanstva.

Katolička ikonografija na koncertu Marka Perkovića i samoozljeđivanje redovnice 

Osvrnuo se i na prikazivanje katoličke ikonografije na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu te istaknuo kako ne smatra da se radilo o blasfemiji. „Blasfemija na hrvatskome znači bogohuljenje. Ne vidim da je na tome koncertu bilo bogohuljenja odnosno da se izrugivalo s katoličkom vjerom ili kršćanstvom. Da je bilo tako, sigurno bismo reagirali. Naglasio bih važnost toga okupljanja. Tamo je bilo oko pola milijuna ljudi. Važno je staviti naglaska na zajedništvo“, poručio je nadbiskup. „Ako u drugom vidimo neprijatelja, onda ćemo bježati od njega i činiti sve da ga ocrnimo. Vrlo je važno zapitati se kako ja mogu doprinijeti u izgradnji hrvatskog društva“, dodao je.

Nadbiskup se također osvrnuo i na nedavna medijska pisanja o slučaju samoozljeđivanja redovnice u Zagrebu. „Sestre milosrdnice su poslale priopćenje. Sama sestra je priznala da je istina ono što je policija rekla u svome priopćenju. Žao mi je što je došlo do svega toga. Trebamo moliti za sestru i sve aktere koji su bili uključeni“, istaknuo je.

Na pitanje zašto se Crkva nije pravovremeno oglasila o tome slučaju, istaknuo je da se čekalo priopćenje policije kako se ne bi dezinformiralo javnost. „Smatrali smo da je razborito pričekati. I mi, kao građani Republike Hrvatske, moramo vjerovati svojim institucijama. Vrlo je važno ne istrčavati ako nemate provjerenu informaciju“, dodao je.

Borba protiv pedofilije u Crkvi

Nadbiskup Kutleša osvrnuo se i na borbu protiv pedofilije u Crkvi te istaknuo da se na razini Hrvatske biskupske konferencije čine mnoge stvari po tom pitanju. „Doneseni su mnogi propisi kao odgovor na ono što je traženo iz Vatikana i što su papa Benedikt i Franjo željeli. Djeca uvijek moraju biti sigurna i zaštićena. Tražili smo da cijela Hrvatska bude jedan kazneni sud koji će voditi takve postupke ako se dogode. Žao nam je ako do toga dođe. Moramo biti vrlo pažljivi i imati mjere prevencije“, rekao je te dodao da Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu organizira tečajeve za svećenike i one koji rade u crkvenim institucijama kako bi ih osposobili za prepoznavanje takvih slučajeva.

„Moramo zaštiti djecu što je više moguće i spriječiti bilo kakvu mogućnost da se nešto takvo dogodi“, istaknuo je te dodao da svećenik koji je bio optužen za pedofiliju više ne smije dolaziti u kontakt s maloljetnim osobama.

Nadbiskup se također osvrnuo i na mogućnost dolaska pape Lava XIV. u Hrvatsku. „Trebaju se uskladiti civilna i crkvena vlast. Poznato nam je da su predsjednik države i predsjednik Vlade, a i Hrvatska biskupska konferencija pozvali Svetog Oca u Hrvatsku. Prošlog tjedna sam vidio Svetog Oca i on je zainteresiran za dolazak u Hrvatsku. Ipak, trebamo biti svjesni da mu Hrvatska nije najveći prioritet“, rekao je te dodao kako vjeruje da će se Papin posjet Hrvatskoj dogoditi u doglednoj budućnosti.

Cijeli intervju sa zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom bit će emitiran u petak 19. prosinca na Prvom programu HTV-a u emisiji „Riječ i život“.