„Obred Večere Gospodnje vraća nas u Dvoranu ustanove svećeničkog reda i Presvete Euharistije, u sklopu židovske Pashe koja je označavala prijelaz iz egipatskog ropstva u slobodu. Isus je večeru Pashe započeo osobitim očitovanjem radosti zbog toga trenutka te je i rekao: ‘Svom sam dušom čeznuo blagovati s vama ovu Pashu’. Kako su to apostoli doživjeli, da Isus tako izražava svoju radost i svoju čežnju koliko je htio blagovati Pashu s njima“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je Isus tada učinio i druge postupke koji su se razlikovali od uobičajenog načina proslave Pashe. „Isus je uzeo kruh, blagoslovio ga, podijelio svojim učenicima, a onda i čašu vina koje je pretvorio u svoju krv. Drugo što je još učinio je obred pranja nogu kojega je samo apostol Ivan zabilježio. Time je Isus te večeri učinio zapravo tri djela: ustanovu presvete euharistije, svoje učenike zaredio je i ovlastio da to čine u njegovo ime, a zahvaljujući toj Isusovoj odredbi, mi smo sljednici te Božje odredbe i slavimo euharistiju povlašteni Božjom vlašću“, rekao je nadbiskup Puljić, poručivši: „Euharistija snaži i jača Crkvu, Crkva živi od slavlja euharistije“.

„Osim euharistije i Svetoga reda, Isus je Posljednjom večerom udario temelje i novog poretka, nove civilizacije, civilizacije ljubavi i služenja, kako je sam pokazao u obredu pranja nogu“, naglasio je nadbiskup, potaknuvši „da zahvalimo za darove euharistije i svećeničkog reda, osobito što je pod znakovima kruha i vina Isus ostavio samog sebe nama kao zemaljsku popudbinu“.

„Od onog svetog i svečanog trenutka obnavlja se isto pod svakom svetom misom. Obnavlja se na nekrvni način milost križa i otkupljenja, o čemu osobito razmišljamo u Velikom tjednu. Teče i struji novi Božji život koji nam je Krist zaslužio svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Stoga su euharistija i svećenički red dva sakramenta koja su sudbinski povezana. Nema svećenika bez euharistije, kao što nema euharistije bez svećenika. Svećenik priprema euharistijski stol da ljudi blaguju Tijelo Kristovo. Sam se stavlja na raspolaganje Bogu da preko njega i njegove službe preobražava svijet i vjernike“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako se, dok svećenik predvodi euharistijsko slavlje, „događa čudesna preobrazba, pretvorba čovjeka, povijesti i svemira. To je božanska pretvorba koja nadilazi vremena i prostore. Nadilazi našu moć razumijevanja i naše sposobnosti, to nismo do kraja kadri shvatiti i razumjeti“.

„Euharistijski Krist u središtu je kršćanske vjere i života kao otajstvo vjere. On je naša hrana i naša popudbina koja je nama putnicima u ovom prolaznom svijetu potrebna. To je ta neprolazna hrana koju Crkva koristi, slavi i od nje živi. Prolazi svijet i njegova slava. Gospodin je blizu“, poručio je nadbiskup Puljić, zaključivši da je „svaka misna pretvorba predokus Božjeg Kraljevstva i navještaj njegovog konačnog dolaska“.