Nadbiskup Puljić o Maruliću na završetku Marulićeve godine u Zadru

Završna manifestacija u Zadru održana je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor je 10. travnja 2021., Godinom Marka Marulića proglasio 2021. godinu te se prigodno s nizom manifestacija obilježavala od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022.

Nadbiskup Puljić pozdravio je tu odluku Hrvatskog sabora rekavši kako je „pohvalno što je ona donesena jednoglasno, pa su kulturne i odgojno obrazovne institucije imale prigodu predstaviti našeg klasika uz 500. obljetnicu tiskanja njegove Judite, prve autorske knjige na hrvatskom jeziku. Stoga, s pravom Marulića nazivamo i ocem hrvatske književnosti“.

Judita je napisana 1501., a objavljena je u Veneciji 1521. „Bila je prevedena na više svjetskih jezika i postala europski bestseler svoga vremena. To svjedoči o mjestu hrvatske kulture u tadašnjim europskim okvirima. Drago nam je što se jedan primjerak prvog izdanja čuva u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u Znanstvenoj knjižnici u Zadru. U Zadru, kao u važnom i najstarijem humanističkom i renesansnom središtu i sveučilišnom gradu, pjesnik Marulić imao je svoje čitatelje. U Državnom arhivu u Zadru čuva se i njegova vlastoručno napisana oporuka. Ta nas činjenica raduje i obvezuje, zbog njega i njegovog utjecaja koji je imao i u Zadru i zbog povijesnog naslova kojim se Zadar diči, a to je Iadera Christiana – Kršćanski Zadar. Tako je naslovio i svoje dvije monumentalne monografije Carlo Federico Bianchi 1879.“, rekao je zadarski nadbiskup.

Nadbiskup je podsjetio kako su i učenici Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar s profesorima obilježili Marulićevu godinu u radosti zbog povezanosti Zadra s Marulićem, na svojoj akademiji u školi 22. ožujka 2022. godine.

Za Marulića je „kršćanski odgoj i etika najuzvišenija od svih znanosti“, pa kaže kako „nema ništa korisnije za kršćanina, nego kreposno živjeti i za vječnim žudjeti“. U jednoj javnoj raspravi prije nekoliko godina, kad se stvarao kurikul za osnovne i srednje škole, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku, naš nacionalni klasik Marulić, bio je stavljen u stranu. Argumentiralo se kako ne treba „djecu opterećivati latinskim“, kao da ne postoje prijevodi. Javila se tada skupina profesora i znanstvenika koji su takav stav kritizirali. Tada je u popis od njegove bogate baštine za lektiru ušla i Judita. I ja sam se tada uključio u diskusiju pa upitao: „Komu je palo na pamet staviti u stranu oca naše književnosti?! Zamislite kad bi Nijemci iz njihovoga školskog kurikula odstranili Goethea, Talijani Dantea, Englezi Shakespearea? Kuda bi ih odvela takva reforma?“. Srećom, javila se skupina znanstvenika i književnika koji su se izborili protiv toga, poručio je nadbiskup Puljić.

Čestitao je odgovornima za kulturu, odgoj i obrazovanje u Splitu, što su 1995. utemeljili centar ‘Marulianum’ za proučavanje našeg velikana Marulića te su tiskali više od 20 zbornika posvećenih njegovom životu i djelu.

Nadbiskup je čestitao profesorima i odgojiteljima školskih i odgojnih institucija Zadra i Zadarske županije što su prigodnim programima 2021. i 2022. godine posvetili vremena tom najvećem piscu iz 15. i 16. stoljeća. Rodio se u Splitu 1450., gdje je i preminuo 1524. godine. Glavni izvor u njegovom književnom radu bilo je Sveto Pismo i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimski klasici. Uz to, taj svestrani znanstvenik pisao je na tri jezika te uspješno spajao baštinu hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Njegova djela, „Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca“ i „Evanđelistar“ čitali su mnogi poznati ljudi, poput Franje Ksaverskog, Franje Saleškog, Ignacija Lojolskog te francuske kraljice Margarete Navarske, engleskog kralja Henrika VIII. i njegovog kancelara Thome More i mnogi drugi. Pripadao je duhovnom pokretu „Devotio Moderna“ (Suvremena pobožnost) koja bi bila prototip modernim laičkim pokretima, rekao je mons. Puljić, poručivši: „Drago nam je što je Marulić bio ‘naš’, dijete naših kala i obala te osobiti pisac kršćanske književnosti i humanist europskog formata“.

Mons. Puljić smatra znakovitim i što se ta svečanost u Kazalištu lutaka odvijala na temeljima Dominikanskog Generalnog učilišta koji je prvo sveučilište na hrvatskom području, osnovano 1392. godine. „Tu je Marulić u Zadru kao renesansnom središtu i sveučilišnom gradu zasigurno imao svoju odabranu publiku i svoje čitatelje. Stoga je dostojno da ga se ovdje pomno proučava, pamti i prenosi s koljena na koljeno“, poručio je mons. Puljić. Nadbiskup je pohvalio „ženski gen koji se dao najviše u organizaciju toga događaja i očuvanje baštine te je zahvalio prvenstveno organizatoricama“, predstavnicama institucija koje su realizirale obilježavanje završetka Marulićeve godine u Zadru.

„Divna li imena manifestacije ‘I Zadar je Marulićev’. Ali, dozvolite mi dodati, i Zagreb je Marulićev, i Split je Marulićev, i Vukovar je Marulićev, Hrvatska je Marulićeva. Marulić je vrijednost za Europu i svijet, a Hrvatska za cijelo čovječanstvo“, poručila je Lidija Matić, članica glavnog odbora Matice Hrvatske na otvorenju manifestacije ‘I Zadar je Marulićev’ čiji je organizator Znanstvena knjižnica Zadar, a pokrovitelji su Hrvatski sabor, Zadarska županija i Grad Zadar.

Na zatvaranju Marulićeve godine u Zadru sudjelovali su sveučilišni profesori, književnici, glazbenici i kazališni glumci. Primjer dobre prakse škola koja je uspješno valorizirala Marulićevu baštinu sudjelovanjem na završnoj manifestaciji predstavili su i učenici Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar svojim radovima o temi Marulića.

Nakon prijepodnevne kulturne svečanosti u Kazalištu lutaka, kada je izveden prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz Judite, održana su stručna predavanja i predstavljena knjiga Judita Mire Gavrana, poslijepodne je u Znanstvenoj knjižnici Zadar bila otvorena izložba posvećena Maruliću i prvotisku Judite iz 1521. godine. Taj prvotisak u Hrvatskoj čuva se u svega dva primjerka: u Dubrovniku i Zadru.

Na izložbi u Znanstvenoj knjižnici Zadar izložena su i druga reprezentativna Marulićeva djela, njegovi originali iz 16. st. i značajni prijevodi te radovi zadarskih učenika inspiriranih Juditom. Iz fonda Državnog arhiva u Zadru izložena je Marulićeva oporuka i rodno stablo.

„Judita ima neprocjenjivo značenje ne samo za hrvatsku književnost, nego za cjelokupnu hrvatsku kulturnu povijest. Prvotisak Judite zovemo knjižnim draguljem našeg fonda s kojim je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti. Tom izložbom Znanstvena knjižnica u Zadru potvrđuje povlašteno mjesto koje ima u hrvatskoj, ali i europskoj kulturnoj baštini“, rekla je na otvaranju izložbe Marijana Senkić Klapan, v.d. ravnateljice Znanstvene knjižnice u Zadru i predsjednica Organizacijskog odbora za obilježavanje završetka Marulićeve godine u Zadru.

Navodeći mnoge razloge zašto je Zadar Marulićev, Klapan je rekla: „U Znanstvenoj knjižnici čuva se jedan od dva prva izdanja Marulićeve Judite iz 1521. godine i druge njegove knjige na latinskom jeziku, različita izdanja i prijevodi u našoj zbirci starijih i rijetkih djela. U Državnom arhivu u Zadru čuva se Marulićeva oporuka i rodoslovno stablo. Zadranin Petar Zoranić ga je spominjao u svom djelu Planine. Kazalište lutaka Zadar igralo je predstavu Judita 1990. godine, kao i ove godine u povodu njihove 70. obljetnice postojanja. Uvaženi zadarski akademik Nikica Kolumbić prepjevao je Juditu na suvremeni jezik. Svjetski poznata zadarska muzikologinja Katarina Livljanić 2007. izvela je monodramu Judita u sklopu Glazbenih večeri u Donatu. Drago mi je vidjeti kako nastavnici u zadarskim školama cijelu godinu s velikim žarom prenose mlađim generacijama značaj Marulićeve baštine koju u Zadru čuvamo“.

„Ono što je nastalo prije 500 godina, zalog je današnje hrvatske kulture i jezika. Ujedinili smo snage i javnosti izložili bogatstvo naše pisane baštine, a uključili su se i srednjoškolci“, rekao je Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.

Izaslanik Hrvatskog sabora Rade Šimičević rekao je da je Marulić promovirao beskompromisnu ćudorednost i povratak Kristovom nauku te bogobojaznost i čestit život. „Marulić je u svoje vrijeme kritizirao europsko nejedinstvo u osudi osmanlijskih osvajanja. Tada su Turci ugrožavali Split. Sada se opet opasnost nadvila nad cijelu Europu. Možemo reći da je u tom smislu Marulić naš suvremenik. A njegova poruka tada je bila: Ne bojte se!“, poručio je Šimičević.

Profesorica Marina Marijačić iz zadarske OŠ Smiljevac, tajnica Organizacijskog odbora, rekla je da su „Hrvati neustrašiv narod te da bismo se trebali usuditi broditi, uz Božju pomoć, putem koji nam je Marulić pokazao“.

Izložba u Znanstvenoj knjižnici Zadar otvorena je do 6. svibnja. Ako bude dodatnog zanimanja grupa za razgledavanje, izložbu će se moći pogledati i nakon toga datuma.