„Slavimo Uskrs jer vjerujemo Gospodinu koji je uskrsnuo. Vjerujemo uskrslom Kristu koji i nas uskrisava svaki put kad padnemo, kada smo slabi odrješuje naše grijehe, daje nam milost, pomaže nam da životne probleme nadvladavamo s vjerom u uskrsnuće. Zahvaljujemo Bogu za taj događaj i pomoć koju nam je Bog dao po svome Sinu, Isusu Kristu i molimo ga da i našu vjeru ojača, da se hranimo njegovom Riječju, njegovim sakramentima, kako bismo i mi mogli ponavljati iskustvo učenika iz Emausa: Srce nam je gorjelo dok je bio s nama, dok nam je tumačio, dok nas je hranio, dok nas je tješio“, poručio je nadbiskup Puljić, potaknuvši da „i mi poput apostola Petra budemo svjedoci na radnom mjestu, u obitelji, gdje god treba, svjedočiti za Uskrsloga koji je pobijedio smrt, pobijedio grijeh, spasio nas i otkupio.

To je smisao uskrsnuća. Nakon silaska Duha Svetoga, apostol Petar okupljenom narodu navješćuje Isusa koji je uskrsnuo. Iako je prošao zemljom čineći dobro, smakli su ga i razapeli, no Bog ga je uskrisio i mi smo tome svjedoci. Ta divna svjedočanstva pokušavaju učvrstiti i našu vjeru“, rekao je zadarski nadbiskup.

Uskrsna liturgija najavljuje veliki događaj Gospodnjega uskrsnuća, rekao je mons. Puljić, podsjetivši na prethodnu suočenost s potresnim scenama Kristove muke. „Apostoli su bili snuždeni. Boravili su s Isusom tri godine, ali nisu očekivali takav završetak i zato pođoše kući razočarani, umorni, zdvajaju. A Isus im se priključuje i ne prepoznaše ga. Isus je prihvatio njihov poziv da s njima blaguje. Tu su gestu prepoznali, od prije dva dana na Posljednjoj večeri. Prepoznaše ga, a on iščeznu s njihovih očiju“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je „događaj Uskrsnuća toliko značajan i važan da se od samog početka Crkva sabirala na taj dan blagovati euharistiju i slaviti događaj spasenja“.

„Toga jutra dogodilo se nešto još nezabilježeno u ljudskoj povijesti: Raspeti i pokopani Krist je uskrsnuo. To nije samo predmet povijesne autentičnosti, nego i čin vjere koji nadilazi ljudske moći shvaćanja i razumijevanja. Ono je zahvat samoga Boga u zemaljsku stvarnost. Zato, Uskrsnuće Isusa Krista postaje kamenom temeljcem apostolskog naviještanja, pa će apostol Pavao uskliknuti: ‘Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludno je naše propovijedanje’“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je potaknuo puk na zahvalnost Bogu što se naši preci nisu dali pokolebati, nego su s vjerom u Uskrsloga ustrajali u svim burama i olujama. „Ostali su vjerni Kristu, Crkvi i svom narodnom imenu. Dok mi danas slavimo Uskrs, mislimo i na njih, na njihove zasluge koje su nam priskrbili. Mislimo na svjedočanstvo naših očeva kojima dugujemo da jesmo ovo što jesmo. Vjerom u Gospodina stvarali su vjersko i kulturno ozračje čime se danas i mi ponosimo i zahvaljujemo. Ispunjeni uskrsnom vjerom, oni su i u najtežim trenucima znali da će minuti bol i nestati jad i da će ih iza oluje ogrijati nebesko sunce. I tako će biti do kraja svijeta, uvijek s nekim problemima. Kako reče Pavao, kroz mnoge nam je nevolje u Kraljevstvo nebesko. Blago nama ako u našem srcu bude prisutna vjera u Uskrsloga“, poručio je mons. Puljić.

„Sretne i blagoslovljene uskrsne blagdane upućujem predstavnicima građanske vlasti, kulturnim i javnim djelatnicima, ratarima i pomorcima, profesorima, učiteljima i odgojiteljima mladih naraštaja, liječnicima i bolničkom osoblju, ucviljenim obiteljima, starima i posebice od COVID-a 19 oboljelima. Svim aktivnim djelatnicima laicima po  župama, pjevačima, ministrantima, članovima župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća, katoličkih društava te djelatnicima obavijesnih sredstava“, uputio je uskrsnu čestitku nadbiskup Puljić, zaključivši: „Otajstvom Kristova uskrsnuća započelo je doba novog stvaranja a Uskrsnuli je pokazao da je On naše svjetlo, Put, Istina i Život. On je središte i smisao svega. I nema, uistinu, pod nebom drugog imena danog ljudima po kojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista“.