Nadbiskup Uzinić slavio misu na svetkovinu Marije Bogorodice

Na misnom slavlju koje je u katedrali predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić, koncelebrirali su generalni vikar Riječke nadbiskupije i rektor katedrale Marijo Tomljanović, kanonik Nikola Uravić, rektor pripravničkog sjemeništa u Rijeci Ivan Devčić i Antonio Vučković.

Na početku misnog slavlja, prvoga dana nove godine, nadbiskup Uzinić okupljenu je zajednicu pozdravio riječima: „Svaka nova godina donosi novu priliku biti obnovljen u Kristu Isusu. Premda nam se običaji mogu činiti svake godine istima, kao da se ništa ne mijenja, s Kristom možemo postati novo stvorenje.“

U ovom misnom slavlju, nadbiskup Uzinić dotaknuo se dvije za Crkvu aktualne teme, proslave Svjetskog dana mira i nedavnog preminuća pape u miru Benedikta XVI.

„U spomen na blagopokojnog papu u miru Benedikta XVI. u razumijevanju prve teme, svetkovine Marije Bogorodice, poslužit ću se njegovim tumačenjem ovog otajstva u propovijedi 1. siječnja 2007.: ‘U današnjoj liturgiji ističe se lik Marije, istinske Majke Isusa, Boga – čovjeka. Današnja svetkovina stoga ne slavi neku apstraktnu ideju, nego otajstvo i povijesni događaj: Isusa Krista, božansku osobu, rodila je Djevica Marija, koja je u pravom smislu njegova majka. Osim majčinstva, danas se ističe i Marijino djevičanstvo. To su dva prerogativa koja se uvijek proglašavaju zajedno i nerazdvojno, jer se nadopunjuju i kvalificiraju. Marija je majka, ali majka djevica; Marija je djevica, ali djevičanska majka.“

Prvi dan kalendarske godine znakovit je i kao Svjetski dan mira, 56. u nizu. „Ostvarenju Kraljevstva Božjega stremi i druga tema, Svjetski dan mira, koji je ustanovio sv. papa Pavao VI. porukom u prosincu 1967., i koji je prvi put obilježen u siječnju 1968. U kontekstu našeg vremena u razumijevanju ove teme će nam pomoći papa Franjo, odnosno njegova poruka za 56. svjetski dan mira. On se u svojoj poruci osobito osvrće na dvije stvarnosti koje su obilježje našeg vremena, a imaju utjecaj na svjetski mir. Prva je pandemija COVIDA-19, a druga je rat, osobito onaj u Ukrajini. Iz obje ove stvarnosti možemo nešto naučiti i dati svoj doprinos svjetskom miru. Iz pandemije COVID-19 možemo naučiti da je naše najveće, ali i najkrhkije blago ljudsko bratstvo, utemeljeno na našem zajedničkom bogosinovstvu, te da se nitko ne može sâm spasiti. Prijeko je potrebno, stoga, zajedno tražiti i promicati univerzalne vrijednosti koje su putokazi na putu koji vodi do tog ljudskog bratstva.“ Propovjednik je naglasio da smo iz pandemije mogli izvući i pozitivne pouke. „U pandemiji smo imali priliku otkriti i neke pozitivne stvari kao što su blagodat povratka poniznosti, smanjenje nekih konzumerističkih zahtjeva, obnovljeni osjećaj solidarnosti koji nas poziva da zbacimo sa sebe oklop svoje sebičnosti i otvorimo se patnjama i potrebama drugih’.“

Pored pandemije, propovjednik se dotaknuo i rata u Ukrajini: „Iz rata – koji papa Franjo naziva ‘nova strašna nesreća’ i ‘virus’ za koji kaže da ga je ‘teže pobijediti od virusa koji pogađaju ljudsko tijelo, jer ne dolazi izvana, nego iznutra, iz srca čovječjega nagrđena grijehom’, izdvojio bih poziv pape Franje svakome od nas da dopustimo ‘Bogu da, preko ovog povijesnog trenutka, preobrazi naše uobičajene kriterije tumačenja svijeta i stvarnosti’.“

Navedeno je propovjednik pobliže objasnio riječima pape Franje: „Ne smijemo više misliti samo na to kako čuvati svoje osobne ili nacionalne interese, nego se moramo voditi idejom općeg dobra. Ne možemo težiti samo tome da zaštitimo same sebe, već je kucnuo čas da se svi zalažemo oko ozdravljenja našeg društva i našeg planeta, stvarajući temelje za pravedniji i mirniji svijet.“

Nadbiskup je istaknuo kako na izazove današnjeg svijeta Crkva treba odgovoriti odgovorno i suosjećajno. „Moramo ponovno razmotriti pitanje osiguravanja javnozdravstvene zaštite za sve. Trebamo promicati mirovne napore za okončanje sukoba i ratova koji i dalje uzrokuju žrtve i siromaštvo, zajednički i složno brinuti o našem zajedničkom domu i provoditi jasne i učinkovite mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Trebamo se boriti protiv virusa nejednakosti i osigurati hranu i pristojan posao za sve, podupirući one koji ne zarađuju niti minimalnu plaću i nalaze se u vrlo teškim situacijama. Sablazan gladovanja cijelih naroda ostaje otvorena rana. Moramo, kroz odgovarajuće politike, poduzeti odgovarajuće mjere za promicanje prihvaćanja i integracije, posebno u pogledu migranata i onih koji žive kao odbačeni u našem društvu.“

Pred kraj propovjedi nadbiskup je istaknuo želju pape Franje „svim muškarcima i ženama dobre volje da uzmognu izgrađivati iz dana u dan, kao mirotvorci, dobru godinu“ te molitvu Mariji Bezgrešnoj, Isusovoj Majci i Kraljici mira da ‘zagovara nas i čitavi svijet’. „Samo ako se u tim situacijama budemo predano žrtvovali, s altruističkom željom nadahnutom Božjom beskrajnom i milosrdnom ljubavlju, moći  graditi novi svijet i pomoći u izgradnji Božjeg Kraljevstva, koje je kraljevstvo ljubavi, pravde i mira.“

Želje pape Franje riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić na kraju propovijedi zaokružio je sljedećim riječima i molitvom: „Toj nadi, kao svoj doprinos trećoj temi, a ona je nova godina koju započinjemo, dodajem – u duhu prvog čitanja i njegovog blagoslova – tri molitvene želje koje pretačem u novogodišnji blagoslov za sve: Neka nas blagoslovi Gospodin i neka nas čuva! Neka nas Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka nam bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na nas i mir nam donese! Amen.

S ovim molitvenim blagoslovom želim svima, a osobito narodu Ukrajine i drugih zemalja u kojima se vode ratovi i čezne za mirom, sretnu i Božjim mirom blagoslovljenu novu godinu.“

Na kraju misnog slavlja čestitku nadbiskupu te suradnicima i svim okupljenim vjernicima uputio je i generalni vikar Marijo Tomljanović.

Nakon blagoslova nadbiskup je predvodio molitvu oko posebno pripremljenog komemorativnog prostora kod groba riječkih nadbiskupa, posvećenog blagopokojnom papi Benediktu XVI. Vjernici u imali priliku upisati se u knjigu žalosti za blagopokojnog papu Benedikta XVI. te se zadržati ondje u molitvi. Upisivanje u knjigu žalosti u katedrali bit će moguće do 15. siječnja.