Nadbiskup je u propovijedi istaknuo da je dijete Isus uzor za obiteljski život, ali i za život Crkve i cijeloga svijeta u svim dimenzijama. „Zato u središtu ovog blagdana nisu trojica mudraca, nego onaj kojemu su se došli pokloniti i koji je u središtu cijele liturgijske godine. On je početak i završetak našeg spasenja i važno je da i mi, poput trojice mudraca, dođemo u Isusov dom, zavirimo u to ozračje i u tom ozračju prepoznamo i prihvatimo određene poruke i pouke za svoj vlastiti život i novi smjer u vlastitom životu“, rekao je.

Tumačeći liturgijskim čitanjima toga dana, nadbiskup je izdvojio tri poruke. Kao prvu, naveo je „da nas Dijete koje su mudraci vidjeli uči važnosti malenosti, poniznosti, važnosti onoga ‘dati se u ruke drugoga’, dopustiti drugome da nas služi, da nas poslužuje“.

„Bog koji je svemoćan, učinio se nemoćnim djetetom da bi nas naučio da je potrebno dopustiti drugima da nam daju one darove koje imaju, da nas obogate svojim darovima. Bez toga nije moguće biti član obiteljske, društvene i crkvene zajednice. Moramo shvatiti da mi nismo sve i da su nam potrebni drugi, da nam je potrebna suradnja s drugima i u odnosu s drugima moramo biti maleni, moramo druge znati čuti i surađivati s drugima. Moramo shvatiti da smo jedni drugima potrebni. Tome nas želi naučiti i Sinoda koja polazi od toga da moramo druge slušati“, rekao je nadbiskup istaknuvši nužnost suradnje s drugima. „Nitko nije potpun i kompletan. Samo je Bog potpun i kompletan, a On se lišio svog ‘biti potpun i kompletan’ da bi mogao biti od nas služen, najprije kao dijete, a onda u svima koji su maleni“, rekao je.

Kao drugu važnu poruku nadbiskup je istaknuo da „imamo Boga koji nije došao samo da bude služen, nego i da služi“. To Dijete je dar i cijeli Isusov život je dar za nas, naglasio je nadbiskup Uzinić.

Kao treću važnu pouku istaknuo je da je Bog u Betlehemskom Djetetu Bog u čijem srcu i domu ima mjesta za svakoga. „On nije Bog samo jednih. On nije Bog samo vlastite obitelji. On nije Bog samo vlastite nacionalne zajednice, samo vlastite religije. On je Bog u čijem domu, u čijem srcu ima mjesta za sve. Ova trojica mudraca predstavnici su svih drugih naroda, različitih od izabranog naroda. U tim mudracima smo i mi prisutni. Bog je otvorio svoje srce i spasenje i za pogane i to je ono što se događa u betlehemskom domu – ta širina koja širi Božju obitelj, ne više samo na određenu skupinu, određenu naciju, nego na sve ljude bez obzira na naše razlike, čini nas braćom i sestrama“, protumačio je.

Okupljene vjernike potaknuo je da, po uzoru na trojicu mudraca, „dođu u dom u kojemu nam Bog pokazuje kako se trebamo prepustiti drugima i surađivati s drugima, kako trebamo služiti drugima i darovati se drugima. Dijete Isus uči nas toj širini i otvorenosti srca i otvorenim vratima za sve. Ova trojica mudraca došli su u taj dom sa svojim idejama, zato su pokucali na Herodova vrata, ali susret s Bogom koji nam se objavio u Betlehemskom Djetetu ih je obratio. Krenuli su drugim smjerom. To se treba i nama dogoditi. Susret s Betlehemskim Djetetom i nas treba promijeniti, a po nama i naše obitelji, naše društvo, Crkvu, svijet i vrijeme u kojemu živimo kako bi to postao Božji svijet.“

Nadbiskup je u nastavku podsjetio na evanđeoski ulomak Iv 1,35-42, a koji se čitao prije dva dana i koji, kako je rekao, pomaže na tom putu obraćenja. „Trebamo biti s Isusom. Stanovati s njim, od njega učiti vrijednosti koje objavljuje Bogojavljenje i onda otići braći i sestrama i riječima i životom pokazati da smo susreli Gospodina“, pojasnio je.

Vjernike je potaknuo da, poput trojice mudraca, krenu drugim putem, da se ne vraćaju Herodu, logici moći, logici sile koja i danas ubija, želeći ubiti Isusa, nego logici služenja – dajući se služiti i služeći drugima.