Riječi iskrene dobrodošlice uime sedmoročlane klauzurne zajednice sestara bosonogih karmelićanki koje žive u tom domu molitve nadbiskupu Vukšiću, redovnicima, redovnicama i svim hodočasnicima i dobročiniteljima poželjela je poglavarica Karmela s. M. Jelena od Krista Kralja (Lipić). „Okupili smo se danas kako bismo iskazali čast našem Gospodinu i Njegovoj Majci Mariji koju na osobit način častimo i utječemo se u njezin zagovor. Stoga, neka i ova euharistija bude izvor milosti i blagoslova za svaki trenutak našeg života, a zagovor naše nebeske Majke, Kraljice Karmela, neka osobito blagoslovi sve naše obitelji i uzvrati svima onima koji su nam blizu i pate nas na našim životnim putovima. Svima još jednom od srca hvala za ovo duhovno i molitveno zajedništvo, a naše molitve bit će trajno s vama“, kazala je s. Jelena.

Nadbiskup Vukšić u propovijedi je istaknuo da je za susret s Bogom nužno da se čovjek obuče u poniznost i prihvati sebe onakvog kakav jest te da moli milost i Božji blagoslov za osobno obraćenje da bi mogao krenuti putem poniznosti i u poniznosti biti u društvu Boga svetoga. Podsjetio je da je na brdu Karmelu polovicom dvanaestog stoljeća grupa osoba željnih kontemplacije i što veće blizine s dragim Bogom osnovala zajednicu koja će upravo po tom brdu biti prozvana zajednicom karmelićana.

„Kasnije će se proširiti na različite strane po svijetu sve do naših krajeva i u muškoj i u ženskoj grani pa smo mi, kao posljedica toga dragog povijesnog i svjedočenja i kontinuiteta kontemplacije i poniznosti, danas zajedno s dragim sestrama karmelićankama okupljeni oko lika Majke Božje koju se naziva Karmelska. Naziva se Karmelska zato što je ona prva grupa okupljena na tom brdu već na početku izgradila crkvu Blaženoj Djevici Mariji Bogorodici, Kraljici neba i zemlje. Naime, u svojoj kontemplaciji, razmatranju Božje dobrote i blizine Božjeg lica nastojali su slijediti primjer Majke Božje koja je cijeloga života, od onog časa kad je začela Sina Božjega, zapravo živjela u neposrednoj Božjoj blizini i kao takva uzor kontemplacije, razmatranja, poniznog služenja Bogu samom i Božjoj stvarnosti, uzor širenja Božje ljubavi na ovo zemlji. Kao takva bila je uzor onoj monaškoj zajednici i uzor je onima koji se ponose tim imenom i žive u zajednicama što nose to ime. Uzor je, također, i nama koji nismo pripadnici tih redova a jesmo danas okupljeni oko Gospe Karmelske“, rekao je nadbiskup.

„Gospa je ponajprije dozvolila da se Bog u njoj doslovce nastani. Blagoslovom Duha Svetoga i pristankom izgovornim riječima – neka mi bude, Bože, po tvojoj riječi, Blažena Djevica Marija postala je sveto tlo, upotrijebimo tu slikovitu riječ, postala je mjesto prisutnosti svetog, postala je ona koja je živjela od toga časa zajedno sa svetim. Bila je osoba u kojoj se doslovce Bog nastanio. I ne samo to. U njoj nastanjeni Bog rodio se nakon određenog vremena kao Spasitelj ovoga svijeta. Došao je među ljude posredovanjem ponizne službenice Gospe koja je prethodno dopustila da se u njoj dragi Bog nastani. Kao takva nedostižan je primjer i uzor svakom kontemplativcu, svakom karmelićaninu i svakom jednako kršćanskome vjerniku. Naime, na različite načine, ali uvijek u istom smislu, doslovce, svaki čovjek, a posebice svaki kršćanin pozvan je da po svom obraćenju, svojoj poniznosti, po želji za vlastitim rastom u dobroti i svetosti dozvoli da se dragi Bog u njemu nastani. Mi, kršćani, pozvani smo prije svih drugih dopustiti dragome Bogu da se u nama nastani, da poput Blažene Djevice Marije svatko od nas egzistencijalno životom, a ne samo riječima, izgovara i potvrđuje: neka mi, Gospodine, bude po tvojoj riječi. Samo to je put da se dragi Bog u nama začne, da se u nama nastani i da u nama opstane u mjeri u kojoj zaista životom prihvaćamo ovo što je Blažena Djevica Marija na početku svojim riječima izgovorila, a kasnije svojim životom potvrđivala. Naravno, kad smo mi u pitanju, to je prije svega u duhovnom smislu. U Gospi se dragi Bog nastanio i u fizičkom i u duhovnom smislu. No, u duhovnom smislu, svatko od nas je hram Božji, mjesto boravka Boga samoga ili, još točnije kazati, pozvan biti hram Božji, pozvan biti mjesto trajne nastanjenosti Božje“, kazao je vrhbsoanski nadbiskup.

„I drugo, u kontemplaciji Gospe Bogorodice postoji i činjenica da je ona Boga rodila i darovala ovom svijetu, da je Bog u njoj nastanjeni postao vidljiv ovome svijetu, da je hodio ovim svijetom, činio dobro i svjedočio božansku ljubav, da je bio prisutnost nebesa među ljudima. U duhovnom smislu svi a posebice mi, kršćani, pozvani smo rađati dragoga Boga drugim ljudima, činiti da se dragi Bog, nakon što smo ga prihvatili i dopustili da se nastani u nama, također nastani i u drugim ljudima, da ga drugi ljudi upoznaju, da ga na takav način i mi u duhovnom smislu, nasljedujući u svojoj kontemplaciji i životu primjer Blažene Djevice Marije, rađamo ovome svijetu.

Obično se to u apstraktnom smislu naziva evangelizacija. Evangelizacija znači samo ovo: dopustiti da se bude evangeliziran, da se dragi Bog u nama nastani, da se sveukupnost njegove radosne vijesti pretvori u sadržaj našega života i po riječima i po djelima da bi se onda iz te obraćenosti, iz te osobne posvećenosti, iz te osobne evangeliziranosti moglo evangelizirati druge. Svaki je kršćanin pozvan, kako bi to rekli učeni teolozi, biti evangelizirani evangelizator. U protivnom, svaka evangelizacija, svako naviještanje i svako govorenje nije autentično. Autentičan je samo onaj govor i samo ono svjedočenje koje proizlazi iz usta i života onih koji su se suobličili Sinu Božjemu nasljedujući primjer Njegove Majke“, pojasnio je nadbiskup Vukšić te pozvao sve okupljene da mole zagovor Blažene Djevice Marije, koja je prihvatila da se dragi Bog u njoj nastani i koja je darovala dragoga Boga ovome svijetu, da se dragi Bog zaista u njima nastani i da trajno bude s njima kako bi ga mogli darivati i drugima „na autentičan način, na način obraćenih i poniznih slugu Isusovih zahvalnih za vlastito obraćenje i za vlastiti hod pravim putem“.

Među 14 koncelebranata bio je stupski župnik Miroslav Ćavar. Sudjelovale su brojne redovnice više kongregacija iz raznih mjesta u BiH i brojni drugi štovatelji Gospe Karmelske. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi tamburaškog orkestra iz Mostara pod ravnanjem Davora Kožula. Asistirali su bogoslovi Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater iz Sarajeva. Nakon misnog slavlja hodočasnici su imali prigodu pozdraviti sestre koje su sudjelovale na misi iz svoje kapele povezane s crkvom.

Karmelićanke i brojni vjernici na slavlje su se pripravili trodnevnicom koju su predvodili karmelićanin iz Remeta u Zagrebu o. Ivan Živković, profesor s obližnje Franjevačke teologije fra Josip Jozić i domaći sin i župnik u Borovici Vlado Vrebac.