„U Marijinom uznesenju razmatramo ono što pozvani postići na završetku našeg hoda na zemlji. Naš život ne završava smrću. Taj cilj je moguće postići slijedeći Isusa Krista u poslušnosti njegovoj Riječi, Božjoj riječi na način koji nam je pokazala Marija“, rekao je mons. Zgrablić.

Kristova ljubav nam je „veliko ohrabrenje i treba postati temeljni oblik međusobne ljubavi, kako bismo i mi mogli sudjelovati u nadnaravnoj Božjoj ljubavi koja nam je darovana i u koju smo već uronjeni“, rekao je nadbiskup.

Naime, Kristova ljubav je božanska, a „Bog nam je pokazao kako njegova ljubav nije navezana ni na kakve ljudske osobine, karaktere, slabosti, grijehe i granice, nego je sveopća po svojoj vlastitoj zakonitosti i tu sveopćenitost postiže prevladavanjem granica grijeha. Takvu ljubav Bog nam je pokazao po Kristovom rođenju od Djevice Marije, njegovom naviještanju Kraljevstva nebeskoga, muci, križu i slavnom uskrsnuću te poslanju Duha Svetoga“, rekao je nadbiskup. Takvu Božju ljubav „Marija je proživljavala i raspirivala u svom srcu sve dok plamen Božjega Duha nije zahvatio cijelo njezino biće u slavi njenog uznesenja na nebo“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Navješteno Lukino evanđelje nadbiskup je razmatrao istaknuvši osobinu užurbanog djelovanja Marije koja je, nakon što joj je anđeo navijestio začeće i rođenje Isusovo, a ona izrekla svoj pristanak „Neke mi bude“, „ustala i pohitila u Gorje“, kako bi pohodila svoju rođakinju Elizabetu.

„Time sveti Luka naglašava kako je Marija, poslušna Duhu Svetom koji je u njoj djelovao, slijedila unutarnji glas i krenula izvan svoga doma, svoje kuće te slijedila poticaj Duha Svetoga. Tumačeći Marijinu žurbu, sv. Ambrozije kaže kako ‘milost Duha Svetoga ne podnosi sporost’. Marijin život vodi Bog. Izrekla je neopozivo ne samo za jedan trenutak, nego za cijeli život: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi’. Marijin život vodi Duh Sveti i susreti kao što je taj s Elizabetom, ali osobito sa svime s čime se susretala u Isusovom životu, vodi uzdignuću u nebo, k Bogu. Marija je sve Božje djelovanje u Kristu kao dragocjene uspomene brižno čuvala u svom srcu i o njima razmišljala te po njima oblikovala svoj život.

Marija je kroz sve što je proživljavala u srcu, kroz trenutke blizine Božje ljubavi i ushita duše, veličanja i blagoslivljanja, ali i kroz tamu i bol mača koji probada dušu, uzdizala svoju dušu prema Bogu. Marijino uzdignuće u nebo nastavak je i plod njezine ‘svete žurbe’, njezinog promišljanja, njezine poslušnosti Riječi i Duhu, njezine vjere i nade, njezinog cjelokupnog životnog hoda na zemlji“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Istaknuvši ulogu Marije kao vjerne suradnice u ostvarenju Božjeg plana za čovjeka, nadbiskup je rekao: „Izvorni Božji plan za čovjeka grijehom je narušen, ali nije uništen. Po utjelovljenju Sina Božjega u Marijinom krilu obnovljen je izvorni Božji plan i nama je darovan po slobodnom izboru vjere i sakramentima koje smo primili“.

U kontekstu borbi između napetosti dobra i zla u našem životu, što je iskusila i Marija, nadbiskup je citirao upozorenje Benedikta XVI.: „Ima ih koji danas žive kao da neće nikada umrijeti ili kao da sve završava smrću; neki se ponašaju kao da su jedini stvaratelji svoje sudbine, kao da Bog ne postoji, dolazeći ponekad čak i do toga da mu niječu pravo na prostor u našem svijetu. Veliki uspjesi tehnike i znanosti koji su značajno poboljšali uvjete života čovječanstva, ostavljaju, međutim, bez odgovora najdublja pitanja ljudske duše. Samo otvorenost za otajstvo Boga, koji je Ljubav, može ispuniti žeđ za istinom i srećom u našem srcu; samo pogled na vječnost može dati istinsku vrijednost povijesnim događajima, a posebice otajstvu ljudske krhkosti, patnje i smrti“.

Nadbiskup je citirao i bl. Alojzija Stepinca koji je 28. svibnja 1957. zapisao: “Ako budete uvijek iskreno štovali i ljubili Bogorodicu, onda će se i na vama ispuniti ono, što veli Mudrac u Knjizi Siraha: ‘Tko časti mater svoju, sabire blago’“.

„Neka i naše čašćenje Blažene Djevice Marije na nebo uznesene bude sabiranje nepropadljivog blaga do punine života u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Slavlju mise prethodila je jednosatna procesija s kipom Gospe od Staroga Grada u kojoj je sudjelovalo tisuće vjernika, od svetišta Gospe od Staroga grada do zborne crkve u Pagu koju je također predvodio nadbiskup Zgrablić.