Matica hrvatska nizom događanja, koji su počeli sredinom svibnja, a traju do kraja godine, obilježava 150. godišnjicu Vijenca sa željom da na dostojan način oda dužno poštovanje generacijama ‘matičara’ koji su u različitim vremenima i nevremenima izgrađivali hrvatsku kulturu i naciju. Na tradiciji Matičina Vienca, pokrenutog 1869., Matica hrvatska Vijenac je obnovila na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati sva umjetnička i kulturna područja, kao i relevantne društvene i znanstvene teme.

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica na svečanosti je istaknuo da je Vijenac Matičino dijete koje je nakon 1993. godine pokazalo svu raskoš Matičina djelovanja. ”Matica je urasla u hrvatsko narodno biće i zato je ona uspješan model u kulturnom djelovanju. Prevladala je zamke, prilagođavala se vremenu, ali je ostala svoja. Takav je i Vijenac”, naglasio je Botica.

Oko Matice i Vijenca okupljala su se najveća hrvatska književna i kulturna imena.

Botica je napomenuo da je upravo u Vijencu Antun Gustav Matoš kao devetnaestogodišnjak objavio svoju prvu pripovijetku Moć savjesti. Stoga će Matica, zajedno s Ministarstvom kulture, sačuvati i njegovati spomen dom Matoševe kuće u Tovarniku kao kulturno dobro. ”Matoš je jednom prilikom rekao da tolerira sve osim trgovanja hrvatstvom, a tako i Matica hrvatska ima snagu pobijediti sve poteškoće i biti i ostati čvrsta okosnica demokratskog hrvatstva”, zaključio je Botica.

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica

Glavni urednik Vijenca Goran Galić istaknuo je da Vijenac svojim sadržajem želi obuhvatiti sve krajeve hrvatske, promicati hrvatsku kulturu i hrvatstvo. Oko Víjenca je okupljen vodeći širok krug novinara književnika i umjetnika koji svaka dva tjedna javnosti nude vijesti, kritike i informacije iz našeg kulturnog života.

”Promičemo istinske, tradicionalne vrijednosti u novinarstvu, životu i u umjetnosti, a jednako tako smo otvoreni i suvremenim pogledima i stremljenjima”, rekao je Galić.

Glavni urednik Vijenca Goran Galić

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da Vijenac pripada među najuglednije časopise i ima stožernu ulogu za hrvatsku kulturu, društvo i povijest. ”Urednička imena koja su se izmjenjivala kroz povijest uvijek su uspijevala ponovno pokrenuti list.

Svjedoci smo kako danas umjetnička kritika uzmiče u tiskanim glasilima i seli se u nove medije. Unatoč svemu tome uvjerena sam da još uvijek postoji potreba za vijestima iz kulture.

Suradnici i urednici Vijenca ispunit će očekivanja kako bi (p)ostali atraktivni današnjem digitalnom naraštaju”, naglasila je ministrica te zaključila da je Ministarstvo kulture prepoznalo važnost i vrijednost Vijenca kojeg subvencionira značajnom financijskom potporom.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

Svečana akademija u Hrvatskom glazbenom zavodu održana je uoči rođendana najvećeg vijenčevog urednika Augusta Šenoe (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.), koji je Vijenac uređivao u zlatno doba njegove povijesti od 1874. do 1881., dakle sve do svoje smrti. U glazbenom dijelu programa nastupio je Zbor Hrvatske radiotelevizije pod dirigentskom palicom Tomislava Fačinija.