Nedjelja molitve u Požeškoj biskupiji za stradale u nevremenu: pismo biskupa Škvorčevića

U Pismu biskup Škovrčević piše:

»Nedjelju djedova, baka i starijih osoba, 23. srpnja 2023. slavimo u ozračju teških klimatskih zbivanja i ugroženosti razornim olujama. Nevrijeme je u Župi Cernik u Požeškoj biskupiji odnijelo jedan ljudski život, a drugdje u Hrvatskoj još tri života, nanijelo velike materijalne štete na domovima, imanjima i njivama nemalog broja obitelji, među kojima su i oštećenja na crkvenim zdanjima. Želo bih i ovim putem obitelji Terzić u Cerniku izraziti duboko kršćansko suosjećanje zbog gubitka života u oluji njihova sina, supruga i oca Stjepana, povjeriti ga Božjem milosrđu, te posvjedočiti molitvenu blizinu svim stradalnicima u nevremenu ovih dana. Zahvaliti bih želio onima koji su im na različite načine pritekli u pomoć i iskazali im solidarnost u popravljanju šteta na domovima, pružanju utjehe u nevolji i ohrabrenja u strahu pred opasnošću, napose starijim i osamljenim ljudima. Pozivam vas da Dan djedova, baka i starijih osoba bude dan posebnog duhovnog raspoloženja u svim našim župama, u kojem ćemo moliti za njih a zajedno s njima za sve poginule i druge stradalnike olujnog nevremena kako bi se duhovna solidarnost pretvorila u konkretno djelo, pronalazeći način na koji će priteći u pomoć nevoljnima. Vjerujem da ćemo tom istom solidarnošću nastojati što prije popraviti štete i na crkvenim zdanjima.

Dok su minulih dana harale razorne oluje javili su se u Hrvatskoj za riječ različiti stručnjaci te su s više strana progovorili o zastrašujućem klimatskom zbivanju. Među ostalim čuli smo i tvrdnju da se priroda pobunila i urotila protiv čovjeka. Želio bih s vama na Dan molitve za stradalnike u nevremenu poslušati Isusa Krista, najvećeg stručnjaka za naše postojanje i nastojati se ponašati po njegovu naputku. On je, naime, prekorio farizeje da u svojoj učenosti i stručnosti ne znaju čitati značenje onoga što se zbiva u dnu pojedinih događaja: „Lice neba znadete rasuditi, a znakove vremenâ ne znate“ (Mt 16,3). Na to nas je upozorio i Drugi vatikanski sabor, potaknuvši nas da se trudimo iz vjere prepoznavati i shvaćati značenje pojedinih društvenih, povijesnih i svemirskih događanja i pronađemo u njima pouku za svoja životna opredjeljenja, te se odvratimo od onoga što šteti nama samima i prirodi oko nas. Teške prirodne događaje i ljudska stradanja Isus nije tumačio kao Božju kaznu, nego kao znak kojim nas on poziva na obraćenje. Usred nemilih klimatskih zbivanja ovih dana zvuči novom snagom uvjerljivosti Isusova riječ: „Kažem vam, (…) ako se ne obratite, svi ćete slično propasti“ (Lk 13, 3.5).

Samouvjerenost suvremenog čovjeka da sve može i smije učiniti svojim tehnološkim postignućima, ravnajući se po mjerilu koristi i dobiti koju tim putem može za sebe postići, dovodi do toga da on više ne prepoznaje i ne poštuje prirodne zakonitosti života, koje su Božje djelo u nama i oko nas. Moralno ponašanje mjera je kojom valja pristupati životu u nama i u prirodi, da on bude sačuvan i ostane u službi koju mu je Stvoritelj dodijelio. Prijeđemo li tu granicu, nanosimo štetu sebi samima i prirodi koja nam se na svoj način osvećuje. Potrebno nam je ekološko obraćenje, kako nas uporno upozorava papa Franjo. Stoga se ove nedjelje u našim župama sjedinimo u molitvi da Bog udijeli državnicima, znanstvenicima, gospodarstvenicima, i svima nama takvu osjetljivu savjesti za prirodu, koja će nas osloboditi sebičnog pristupa i poštedjeti je od uništavanja, a služiti dobru svakog čovjeka po mjeri i na način kako to traže Božje zakonitosti.

Zahvaljujući vam za plemenito molitveno djelo, sve vas od srca pozdravljam i molim da vas u svim životnim olujama prati Božji blagoslov –

vaš biskup Antun«.