Već tradicionalno je drugi broj godine posvećen objavljivanju članaka s redovitog znanstvenog simpozija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U ovom broju objavljeni su članci koji su u obliku izlaganja bili na „Međunarodnom znanstvenom simpoziju uz 1600. obljetnicu smrti sv. Jeronima” s naslovom „Ignorantia Scripturarum, ignorantia Christi est!“. Cijeli je ovaj broj posvećen promišljanju o Riječi Božjoj i njezinu mjestu u životu svakog vjernika-kršćanina. Stoga, u Uvodniku Josip Knežević, kao glavni urednik časopisa „Vrhbosnensia“ donosi kratki prikaz Jeronimovog života i njegovih djela, te se osvrće na važnost Riječi Božje u životu svakog vjernika gledajući uzor upravo u sv. Jeronimu.

Hrvoje Kalem, u članku pod naslovom „Sveto pismo kao duša svete teologije. Riječ Božja koja nas pretječe proizašla iz vječne tišine”, opisuje odnos između Svetog pisma i svete teologije, upućujući na važnost Riječi Božje, ali i na važnost Tradicije te crkvenog učiteljstva.

Ivan Bodrožić je autor članka koji nosi naslov uzet iz poznatog Jeronimovog aksioma „Nepoznavanje Svetog pisma je nepoznavanje Krista“ stavljajući je u širi patristički kontekst i propitkuje teološka načela koja su u pozadini Jeronimova tumačenja Riječi Božje koju treba čitati na duhovan način u zajednici vjernika.

Predrag Dragutinović, člankom „Lectio divina u pravoslavnoj predaji i suvremenoj biblijskoj hermeneutici“ također naglašava duhovno čitanje Svetog pisma, prisutno u pravoslavnoj predaji, koje omogućuje uprisutnjenje Boga kroz sve povijesne epohe, te priopćenje biblijske poruke Crkvi i društvu.

Ivica Čatić, u članku pod naslovom „Korištenje Svetog pisma za sveto i plodonosno vršenje svećeničke službe“, povezuje Riječ Božju s područjem duhovnosti, liturgike i pastorala naglašavajući odnos Crkve prema Svetom pismu, preobraziteljski karakter Riječi Božje, primjer slijeđenja preobraziteljske naravi Svetog pisma, te dva praktična momenta u korištenju Svetog pisma, a to su liturgija i homilija.

Mato Zovkić, člankom pod naslovom „Prijevod Svetog pisma: pastoralni ili teološki“, iznosi kratki uvid u prijevode Svetog pisma koji drže do vjernosti izvorniku i bliskosti čitateljima, zatim obrađuje motuproprij pape Franje „Scripturae sacrae affectus“ u kojem je Jeronimova „Vulgata“ prikazana kao gradnja mostova među kulturama i narodima, te zaključuje kako prijevod Svetog pisma treba biti vjeran izvorniku i razumljiv ciljnoj skupini u vlastitom narodu.

U dijelu „Prikazi“ Dubravko Turalija piše o „Jeronimovoj univerzalnosti u suvremenom proučavanju Svetog pisma“ obrađujući Jeronimovu usmjerenost prema najnovijim koncilima, te enciklike „Providentissimus Deus“ pape Lava XIII. i „Spiritus Paraclitus“ pape Benedikta XV., završavajući osvrtom na Jeronimov utjecaj na suvremeno proučavanje Svetog pisma.

U „Recenzijama“ prikazane su četiri knjige. Dvije su u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i to: Maurice Gilbert, „Učitelji mudrosti govore“, te Mato Zovkić, „Jakovljeva poslanica: prijevod i komentar“. Osim njih prikazane su knjige „Biblija: Prijevod James Dannenberg i Edib Kafadar“, te „Bosna i Hercegovina: naša domovina“ Franje Topića.

Na kraju broja, u rubrici „In memoriam“ objavljen je spomen na nedavno preminulog profesora vlč. Marinka Perkovića.

Novi broj dostupan je i na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih čaopisa Hrčak: https://hrcak.srce.hr/broj/21361