U vijesti naslovljenoj „U gradnji društva mira, solidarnosti i čovjekova dostojanstva” posebno su istaknute riječi predsjednika Hrvatskoga Caritasa varaždinskoga biskupa Josipa Mrzljaka, koji je u poručio:  „Naš hrvatski narod gotovo 14 stoljeća napaja se na bogatu izvoru kršćanske katoličke baštine. To se posebno pokazuje kad nas snađu nevolje i teškoće koje nas nisu štedjele tijekom dalje i bliže prošlosti. Tu vidimo spontanu, a onda i sve više organiziranu djelatnost Caritasa u našim župama, dekanatima, biskupijama koje sve povezuje Hrvatski Caritas”.

„Nije u pluralnom društvu problem da netko zastupa i jugoslavensku ideologiju, ali jest problem ako zagovornici te ideologije, javno i tajno, hrvatski narod pretvaraju u svoga taoca te ni 27 godina od osamostaljenja nema baš ni jednoga društvenoga područja postavljena na stvarno zdrave temelje. Kako li je skupo i za hrvatski narod katastrofalno ono srljanje u maglu 1. prosinca 1918. godine”, sažetak je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića pod naslovom „Magla ne može ostati trajno!” U njemu podsjeća na 1. prosinca prije stotinu godina kada je oblikovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, državna tvorevina poznatija pod imenom Jugoslavija, čije posljedice njezina postojanja i danas žive i sukobljavaju se s legalnim i legitimnim interesima hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske.

„Dubrovnik – grad nad kojim bdije Bog”, naslovljen je središnji intervju s dr. Ivanom Brković, autoricom knjige „Političko i sveto. Identitet prostora i prostor identiteta u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća”, docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja, među ostalim, ističe da se „Dubrovnik reprezentira – prizivajući tadašnje geopolitičke odnose snaga na Mediteranu, trgovačke smjerove i vanjsku politiku Dubrovačke Republike – kao dinamična granična zona. U tom smislu književni tekstovi pokazuju da su se Dubrovčani predstavljali kao mirotvorci koji pridonose ravnoteži među velikim političkim silama poput Habsburške Monarhije, Osmanskoga Carstva i Mletačke Republike, udomitelji političkih azilanata, ali i kao branitelji kršćanske granice.”

Dr. Luka Marković analizira što za Europsku uniju znače moguće političke promjene u Njemačkoj u tekstu: „Angela Merkel odlazi, ali problemi ostaju”.

„Zapažanja” u novom broju Glasa Koncila, naslovljena „Nakon ratnih upali u još gora stradanja”, uz niz zanimljivih i aktualnih tema, što se nazire već iz naslova posvećenog Vukovaru, govore i o problemu otoka koji zbog turizma gube identitet.

„Prigovor znanosti” posebno je aktualan u kontekstu predstojećih blagdana, a posebice zbog činjenice da je „Pečenje mesa u plastičnoj vrećici izvor kontaminacije hrane hormonskim otrovima.”

Ivan Šturlić, oženjeni teolog pastoralni vijećnik svjedoči o svojoj vjeri u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi” iz župe Pohoda BDM iz zagrebačkog Čučerja. U ribrici „U službi bližnjega”, koja je u ovom broju naslovljena „Važnost pokreta u kvaliteti života”, Ivan Ivanković, predsjednik udruge „Kinaesthetics Hrvatska”, govori o razlozima njezina osnutka i aktivnostima. „Ozračje zajedništva slavonske ravnice” naslov je reportaže iz župe Blažene Djevice Marije u Podravskoj Moslavini.