Broj se otvara proslavom ludbreške Svete nedjelje na kojoj su odjeknule riječi predslavitelja zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše o domoljublju koje poziva na žrtvovanje udobnosti.

Uz početak nove školske godine u fokusu novoga broja je učiteljska posvećenost učeniku koja uz potporu roditelja ne rađa samo znanjem, nego i značajem. Iako primjera takve posvećenosti u Hrvatskoj ne nedostaje, oni rijetko dobiju riječ – čak i kada se u javnosti raspravlja o njihovu pozivu. Troje uzora takve posvećenosti iz svih razdoblja školskoga obrazovanja – razrednoga, predmetnoga i srednjoškolskoga – Glas Koncila zapitao je o njihovim aktivnostima i metodama, motivaciji i plodovima.

„Marulić nije poput svojih brojnih suvremenika reformatora odlučio mijenjati Crkvu, nego je u potpunosti sebe promijenio, nakon čega je uslijedilo plodonosno obilje. Nikad nam Marulić nije bio potrebniji nego danas“, mišljenja je povjesničar i svećenik prof. dr. Marko Trogrlić sa splitskoga Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta. Sugovornik središnjega intervjua Glasa Koncila govori koliko je živ Marulićev duh te kakvo je naslijeđe ostavio za Europu trećega tisućljeća, ali se osvrće i na njegovu duhovnu ostavštinu. „Marulić je sinteza katoličke duhovnosti i hrvatske nazočnosti na Jadranu od doseljenja do renesanse. Sve prikupljene duhovne i intelektualne snage našega srednjovjekovlja našle su u njemu svoje prirodno krovište, jednako kao što je, primjerice, u Stepincu naša modernost našla svoju duhovnu puninu“, kazao je dr. Trogrlić.

Nedaleko od Nove Gradiške, uz željeznicu i autocestu koje vode prema hrvatskomu istoku, nalazi se Zapolje i njegova Župa Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u koju je „otputovala“ reportaža novoga broja. Premda je i u toj sredini proces starenja i iseljavanja „desetkovao“ stanovništvo, u župi je prisutan živ mozaik zajednica vjernika. „Nije neuobičajeno da se dogodi da su nam sve tri naše dvorane koje imamo za župne aktivnosti i okupljanja premale. Uostalom, svjedočimo i da se oni koji su živjeli u inozemstvu zadnjih godina vraćaju u svoje mjesto“, napomenuo je župnik Mladen Štivin. Zapolje je u Požeškoj biskupiji poznato i po nemalom broju duhovnih zvanja koja su odrasla i stasala u župi.

Splitski vjernik Marlon Macanović svjedoči kako je od početaka i „kampanjske duhovnosti“ prepoznao svoju karizmu u pisanju o velikanima vjere, izvijestio je Glas Koncila