Istina je prava novost.

Novi broj Glasa Koncila

Novi broj Glasa Koncila, pripremljen za nedjelju 15. rujna, izišao je iz tiska, izvijestili su iz Uredništva.

Novi broj Glasa Koncila otvara se naslovnom fotografijom prizora s 301. zavjetnoga hodočašća vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj, koje je održano u svjetlu triju velikih obljetnica.

Na stranicama Glasa Koncila može se čitati o atmosferi i dojmovima kako sa središnjega misnoga slavlja tako i sa samoga hodočasničkoga puta.

Početak nove školske i pedagoške godine bio je povod za razgovor o vjerskom odgoju u dječjim vrtićima i ulozi koju odgojiteljice u vjeri mogu odigrati u formaciji i razvoju vrtićke djece. Sugovornica središnjega intervjua Glasa Koncila o toj je temi Snježana Catela, koja je 43 godine radnoga staža provela kao odgojiteljica u vrtiću, od kojih je dva desetljeća bila i odgojiteljica u vjeri. U razgovoru napominje: „U odnosu s Bogom dijete osjeća neprolaznu ljubav i nalazi hranu koju njegovo biće traži da se skladno razvije kao osoba. Bog koji je ljubav i dijete koje traži ljubav susreću se u podudarnosti naravi. U tom susretu dijete istinski uživa jer je time zadovoljilo duboku potrebu svoje osobnosti.“

Svećenik Pero Miličević kao sedmogodišnjak je u jednom danu izgubio osam članova uže obitelji, među kojima i oca. Svoj put od logora do oltara mladi svećenik podijelio je za Glas Koncila te posvjedočio kako se u boli može pronaći snaga za oprost, iako svjedoči da nije lako govoriti o ratu, prošlosti i onomu kroz što je prošao osobno, ali i cijeli hrvatski narod početkom devedesetih u Bosni i Hercegovini.

Novi ravnatelj pulske bolnice dr. Andrej Angelini u slobodno vrijeme ravna orguljama i župnim zborom. U razgovoru za Glas Koncila govorio je o vjerničkim početcima i usklađivanju liječničkoga poziva s katoličkom vjerom: „Svaki je čovjek po duši biće za sebe. Duše su posve različite. I tu je umijeće pristupa svakomu čovjeku.“

Uz nedavno objavljeno pismo pape Franje o ulozi književnosti u formaciji svećenika novi broj Glasa Koncila donosi promišljanje kako se književnost vraća na velika vrata i u Crkvu i u „sekularno društvo“.