Novi Glas Koncila u znaku proslave Stepinčeva

Na stranicama Glasa Koncila mogu se pročitati izvještaji sa slavlja u Zagrebu, Rimu i Krašiću te cijela propovijed koju je kardinal Josip Bozanić izgovorio na trgu ispred potresom ranjene zagrebačke prvostolnice. Njegova je poruka sažeta u riječima: „Osjećaj vjernika glede svetosti kardinala Stepinca nikada nije oslabio“.

Novinari Glasa Koncila obišli su arhive i riznice za poseban prilog na dvije stranice kojim čitatelje vraćaju šest desetljeća unatrag u prilogu naslovljenom „Kako je bl. Alojzije Stepinac još 1961. godine ‘proglašen svetim’“, ističući riječi nadbiskupa Franje Šepera, ali i osjećaje iskrenih štovatelja i hrvatskoga naroda koji su Stepinca već prvih godina „kanonizirali“. Prilozi tematiziraju prvu proslavu Stepinčeva 1961. godine u Zagrebu i Rimu te daju povijesni kontekst kako su vjernici slavili obljetnicu smrti prepoznavši u njemu sveca, kojega se režim i bojao.

Nizu tekstova posvećenih bl. Stepincu pridružuje se i intervju s vatikanskim arhivistom i povjesničarom dr. Johanom Ickxom koji raskrinkava mit o navodnoj šutnji Katoličke Crkve, pape Pija XII. i bl. Stepinca prema progonima Židova u Drugom svjetskom ratu te ističe poruku: Ne postoje optužujući dokumenti koji bi doveli u pitanje časno djelovanje bl. Alojzija Stepinca.

U komentaru glavni urednik Branimir Stanić piše o usvajanju isključivoga gospodarskoga pojasa, ali i osvrt na usvojenu Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine te u tom kontekstu ističe: „U njoj se apsolutno ni u jednom dijelu ne spominje isključivi gospodarski pojas, to jest novost da bi se na ikoji način u energetskom smislu iskoristila snaga mora, vjetra i struja ili da bi se gradili umjetni otoci“.

Kako se sisačka liječnica i glazbenica Monika Pranjić odrekla športske karijere u korist ljudskih srdaca progovara u vjerničkom i životnom svjedočanstvu u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“.

Reportaža prikazuje život župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Biškupcu kod Varaždina, koji se u prošlosti nazivao i „Villa Episcopi“ jer su na tom prostoru zagrebački biskupi imali svoje posjede.

Nastavljen je i niz tekstova o potresom stradalim crkvenim objektima diljem Zagrebačke nadbiskupije.

Sa stranica koje prikazuju život Crkve u svijetu posebno je istaknut izvještaj o Papinom govoru diplomatima, kao i prenošenje upozorenja nacionalnih Caritasa na problem migranata na „balkanskoj ruti“.