Devetorica novoimenovanih kardinala s pravom glasa na konklavama:

Mario Grech (1957., Malta), od 15. rujna 2020. godine novi je generalni tajnik Biskupske sinode čime je postao odgovoran za organizaciju Sinoda biskupa o raznim temama. Bio je ordinarij Biskupije Gozo od 2005. do 2019. godine. Već je bio uključen u provedbu Sinode o Amazoniji u jesen 2019. godine. U raznim se prilikama pokazao čovjekom po Papinoj liniji: usprotivio se populizmu, stao je iza njemačke skupine morskih spasilaca migranata Sea-Watch, a u Vatikanu su predložene njegove preporuke o postupanju s razvedenim i ponovno vjenčanim osobama. Od srpnja je član Papinskog vijeća za ekumenizam. U intervjuu 2018. godine Grech je izrazio protivljenje crno-bijelom razmišljanju, smatrajući da je život puno složeniji od olake grupacije na dobre i zle.

Marcello Semeraro (1947., Italija) je 15. listopada 2020. godine imenovan je za novog prefekta Kongregacije za kauze svetih, gdje je naslijedio je umirovljenog prefekta Angela Becciua. Od 2013. do 2020. je bio tajnik Vijeća kardinala za reformu Rimske kurije. Ranije je, od 2004. godine, dogmatičar Semeraro bio biskup Albana kraj Rima. Porijeklom je iz Leccea na jugu Italije. Pokazao se osjetljiv stav u pitanjima pastorala za razvedene osobe i sprečavanja zlostavljanja.

Antoine Kambanda (1958. Ruanda), od 2018. godine nadbiskup Kigalija. Od 2013. do 2018. godine bio je biskup Kibunga. Rođen je u istočnoj Ruandi, a odrastao je u Keniji. Vratio se u Ruandu na studije. Tijekom rata u toj zemlji Kambanda je 1994. godine izgubio sve članove obitelji, ubijeni su mu roditelji i petero braće i sestara, svi osim jednog brata koji trenutno živi u Italiji. Kambanda je doktorirao na Accademia Alfonsiana u Rimu, te predavao moralnu teologiju u Nyakibandi. Za svećenika ga je 8. rujna 1990. zaredio papa Ivan Pavao II. Govoreći 2004. godine o genocidu u Ruandi, Kambanda je priznao: “Dok su pojedini pripadnici katoličkog svećenstva pokušali zaštititi narod, drugi su svećenici sudjelovali u ubojstvima”. Prvi je kardinal u povijesti Ruande.

Wilthon Daniel Gregory (1947. SAD), od 2019. godine nadbiskup Washingtona. Ranije je bio nadbiskup Atlante (2004.-2019.). Posjet predsjednika Donalda Trumpa svetištu Ivana Pavla II. u jeku ovogodišnjih proturasističkih prosvjeda izazvao je njegove oštre reakcije, to je definirao “uznemirujućom” političkom istrumentalizacijom religijskih mjesta i simbola. Prvi je afro-američki kardinal u povijesti!

Josè Fuerte Advincula (1952. Filipini), od 2011. godine nadbiskup Capiza. Ranije je bio i član Povjerenstva za nauk vjere i Povjerenstva za autohtone narode. Primanjem Advincule u kardinalski kolegij Papa jača filipinsku Crkvu koja više puta dolazi u sukob s autoritarnim vladajućim predsjednikom Rodrigom Duterteom. Unutar nacionalne biskupske konferencije Advincula se godinama zalaže za prava autohtonih naroda, što je pitanje koje je papi Franji posebno pri srcu.

Celestino Aós Braco, O.F.M. Cap. (1945., Španjolska), od 1983. godine raspoređen je u kapucinsku provinciju u Čileu, od 2014. do 2019. godine je biskup Copiapóa, a od 2019. nadbiskup u Santiago de Chile čime je preuzeo težak posao čišćenja. Posljednja dva nadbiskupa Santiaga, kardinali Ricardo Ezzati i Francisco Errazuriz, diskreditirani su masovnim optužbama za zataškavanje, sudstvo ih obojicu trenutno istražuje.

Cornelius Sim (1951., Brunej), naslovni biskup Puzia di Numidia, apostoli vikar Bruneja. U Crkvu je “ušao na sporedni ulaz”. Rođen je u Bruneju, školovao se u Škotskoj. Prije nego što je počeo studirati teologiju u SAD-u bio je naftni inženjer s karijerom u Shell Group. Za svećenika je zaređen 1989. godine. Oko 8,7 posto od 465.000 stanovnika Bruneja čine kršćani, dok većina stanovništva ispovijeda islam.

Augusto Paolo Lojudice (rođen 1964., Italija), bivši pomoćni biskup u rodnom Rimu (2015.-2019.), tajnik povjerenstva Talijanske BK za migrante i od 2019. godine nadbiskup Siena-Colle Val d’Elsa- Montalcino. Iako ta nadbiskupska stolica i nije baš kardinalska, Lojudice je pastir po Papinom srcu. Postao je poznat kao branitelj socijalno marginaliziranih skupina, više je puta zauzeo stav protiv prisilne evakuacije romskih kampova ili protjerivanja migranata. Trenutno je četvrti najmlađi član Kardinalskog kolegija.

Fra Mauro Gambetti, O.F.M. Conv. (1965., Italija), kustos Asiškog svetog samostana. Prvi je franjevac konventualac imenovan kardinalom od 1861. godine. Najprije je postao inženjer, pa se 1998. godine pridružio fratrima konventualcima. Dolazi iz okolice Bologne, zaređen je za svećenika 2000., od 2013. godine Gambetti je kustos samostana u Asizu, matičnog samostana reda, gdje je više puta ugostio papu Franju te 2018. godine Angeli Merkel dodijelio asišku “Svjetiljku mira”.

Četvorica novoimenovanih kardinala starijih od 80 godina:

Felipe Arizmendi Esquivel (1940., Meksiko) umirovljeni nadbiskup San Cristóbal de las Casas. U više je navrata postao glasnik za zaštitu prava autohtonih naroda. Zahvaljujući pomoći ovog liturgijskog stručnjaka, Franjo je tijekom posjeta Meksiku 2016. godine azteca nahuatla proglasio liturgijskim jezikom.

Silvano Maria Tomasi (1940., Italija) bivši nuncij, umirovljeni tajnik Papinskog vijeća za pastoral migranata i stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u u Ženevi. Svoj je život posvetio migrantima i diplomaciji. Kao svećenik redovnik iz sjeverne Italije studirao je sociologiju na Sveučilištu Fordham u New Yorku gdje je pomogao u osnivanju istraživačkog Centra za migracijske studije. Od 1983. godine bio je voditelj Ureda za izbjeglice i migrante Američke biskupske konferencije.

Fra Raniero Cantalamessa, O.F.M. Cap. (1934., Italija), od 1980. Propovjednik papinskog doma, što ostaje tijekom pontifikata trojice rimskih biskupa. Svestrani je profesor drevne crkvene povijesti i patristike. Zanimljivo je kako su neki mediji u BiH – nasjedajući na satiričnu lažnu vijest portala World News Daily Report – pisali i, nažalost, još uvijek pišu o (izmišljenom) katoličkom svećeniku Eduardu Vincenzu Maria Gomezu koji je kao prešao na islam, a da su pritom koristili upravo Cantalamessinu fotografiju. Cantalamessa, dakle, nije musliman, nego novoimenovani kardinal.

Don Enrico Feroci (1940., Italija), godinama direktor Caritas di Roma. Feroci je rođen u Pizzoliju u Abruzzu, a za svećenika je zaređen 1965. Malo je iznenađenje u nizu novih kardinala. Od prošle godine radi u župi Santa Maria del Divino Amore u rimskoj četvrti Castel di Leva.

Na dan 28. studenoga 2020. (ako se u međuvremenu ne zabilježe smrti ili ostavke) ukupan broj kardinala izbornika iznosi 128: 16 ih je imenovao Ivan Pavao II., 39 Benedikt XVI., a 73 Franjo.