Novi svezak „Hrvatskog iseljeničkog zbornika” predstavljen je u Hrvatskoj matici iseljenika

Uz pozdravni govor ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, o Zborniku su govoriti: komunikolog dr. sc. Božo Skoko, kroatist dr. sc. Milan Bošnjak te urednica Vesna Kukavica. Prisutnima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade Milan Bošnjak.

“Hrvatski iseljenički zbornik” 2023. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina naslovljenih: ‘Znaci vremena’, ‘Kroatistički obzori’, ‘Baština’, ‘Mostovi’, ‘Povjesnica’, ‘Duhovnost’, ‘Znanost’ te ‘Nove knjige’ – koje se sastoje od 34 samostalna autorska priloga. Građa Zbornika raspoređena je na 440 stranica i ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u Schengen i europodručje, naslovnicu ovogodišnjega Matičina ljetopisa krase naše eurokovanice.

„Hrvatski iseljenički zbornik najčitanija je iseljenička serijska publikacija! Matičin godišnjak podjednako ažurno prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih sredina od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda. Svjedoci smo i aktualnih preobrazbi društvenog i kulturnog života Lijepe Naše, prateći pozorno u zasebnim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Starog kontinenta. Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja – ključni su tematski impulsi uvrštenih članaka vrsnih publicista iz domovine i dijaspore. Neizostavno, Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno naslijeđe u migrantskome okružju!”, kazao je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić.

„Htio bih istaknuti da je Hrvatski iseljenički zbornik postala svojevrsna institucija koja prati sva relevantna zbivanja u domovini za iseljeništvo, ali i sve što je relevantno u iseljeništvu, u bilo kojem dijelu svijeta u kojemu žive Hrvati. To je prilika i za razmjenu znanja i iskustva i sva značajna događanja. Rekao bih da je zbornik savršen most između domovine i dijaspore, koji čak i u ovoj digitalnoj eri itekako ima svoje poslanje, zato što ovdje prvi put možemo čitati neke važne članke, o značajnim obljetnicama, povijesnim osobama ili istraživanjima različitih tema vezanih za hrvatsku dijasporu. Usudim se reći da je zbornik riznica sjajnih informacija za sve koje zanima hrvatska dijaspora i koji dalje žele graditi mostove. Ako pogledamo bogatstvo tema, rekao bih da ovo jedan od najboljih ovakvih iseljeničkih zbornika zadnjih nekoliko godina, budući da je uspio uhvatiti i autore i teme, od Novog Zelanda do Amerike i od Kanade do europskih država u kojima žive Hrvati – s posebnim naglaskom na autohtone hrvatske manjine u susjednim zemljama”, rekao je komunikolog dr. sc. Božo Skoko.

Urednica zbornika Vesna Kukavica kazala je da je zbornik okupio ponajbolje publiciste s četiri kontinenta i logično je da je tekstualni sadržaj, raspoređen na 440 stranica, donio hrvatska postignuća 21. stoljeća. „Ključna misija ovogodišnjeg sveska jest održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja, i to onih vrsnih hrvatskih akademski obrazovanih ljudi koji su našli svoja zaposlenja u tehnološki razvijenim dijelovima Europe. Želja Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine, ali i Hrvatske matice iseljenika je da se u što većem broju vrate u domovinu”, istaknula je Kukavica.

Iz raznorodne građe novoga sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2023., izdvajamo zasebnu tematsku cjelinu ‘Duhovnost’ koja donosi stvaralaštvo kršćanskoga nadahnuća u hrvatskoj dijaspori, prema izboru urednice Vesne Kukavice.

Branka Pavić Blažetin piše prvu istraživačku studiju o tjedniku Mađarskih Hrvata „Hrvatskom glasniku kao postojanom čuvaru vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj. Saznajemo kako je „Hrvatski glasnik“ čitani tjednik Hrvata u Mađarskoj, a kako je to Mađarskoj jedini tjednik na hrvatskome jeziku karakterizira ga široka paleta interesa i tema pa i vjerskih sadržaja. „Hrvatski glasnik“ dio je organizacijske cjeline uredništva pod imenom Medijski centar Croatica.

Posebno je zanimljiv prilog publicista iz Švicarske Tihomira Nuića i Mate Sušca, koji opisuju „Izgon i nezasluženu traumu našeg mladog svećenika u Švicarskoj u prvoj polovici 20. stoljeća“. Nuić i Sušac u historiografskom ogledu analiziraju zašto je svećenik i prevoditelj Kruno Pandžić kasnih tridesetih godina 20. stoljeća izgnan iz Švicarske. Naznačujući onodobne društvene i političke prilike europskoga prostora, dvojac se fokusira na sudbinu tehničkog urednika i prevoditelja na francuski jezik glasila Croatiapressa nekadašnjeg studenta filozofije u Fribourgu franjevca Krune Pandžića.

Radost življenja suvremenih hrvatskih migranata u novom zavičaju u pratnji svojih župnika opisuje novinarka Marija Belošević – temeljem vjerske i kulturne prakse Hrvatske katoličke zajednice bl. Jakova Zadranina – Göppingen i Hrvatske katoličke zajednice sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen. Te dvije misije spadaju među najstarija mjesta hrvatskog dušobrižništva u njemačkoj biskupiji Rottenburg-Stuttgart.

Među povijesnim temama u Hrvatskom iseljeničkom zborniku valja pročitati i opsežnu studiju netom diplomirane povjesničarke s Fakulteta hrvatskih studija Zagrepčanke Ive Kajfeš koja je napisala studiju pod naslovom „Doprinos kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske“. U radu se prikazuju pojedini antijugoslavenski istupi politički aktivnih kanadskih Hrvata, usmjereni k stvaranju neovisne hrvatske države: političko organiziranje, vjerske udruge i dvadesetak naših župa, kulturne i prosvjetne akcije u organizaciji Hrvata u Kanadi.

Povjesničar i profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. sc. Ivica Miškulin u Hrvatskom iseljeničkom zborniku ima dva rada, od kojih je jedan posvećen stotoj obljetnici rođenja utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana i drugi pod znakovitim naslovom „Banket u Clevelandu: o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971.“ Autor Miškulin rekonstruira uzbudljivu priču o prvoj turneji najpopularnijeg hrvatskog Nogometnog kluba „Dinamo“ u Kanadu i Sjedinjene Američke Države, prigodom petnaeste godišnjice uspješnog djelovanja Nogometnog kluba „Croatia“ iz Toronta, temeljem autentičnih arhivskih izvora. I prije početka gostovanja sportaša iz matične zemlje iseljeničkoj zajednici, turneju prati velika neizvjesnost pa se sportski događaj u jeku gušenja Hrvatskoga proljeća doima kao nevjerojatan triler, čija fabula biva strukturirana od barem tri paralelne prijeteće radnje izvan nogometnog igrališta.