Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade, zatim Mato Zovkić, prof. em. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Nedzad Grabus, muftija sarajevski, dr. don Anto Ledić, župnik iz Novog Travnika, te Mirnes Kovač, novinar i politički analitičar iz Sarajeva.

Pozdravivši prisutne na okruglom stolu, prof. Topić počeo je izlaganje uvodnim riječima Povelje o ljudskom bratstvu: U ime Boga koji je stvorio sva ljudska bića jednakima u pravima, dužnostima i dostojanstvu pozvavši ih da žive zajedno kao sestre i braća, da nastanjuju zemlju i da pronose njome vrednote dobra, mira i ljubavi. Kada bi se ovoga držali barem kršćani i muslimani, ističe Topić, kojih je preko tri milijarde i čine više od trećine čovječanstva, svijet bi bio puno ljepši i bolji. Često se nažalost događa da ljudi ne samo da nisu sestre i braća, nego se prema bližnjima ponašaju neprijateljski i nečovječno, potvrđujući staru latinsku izreku Homo homini lupus (Čovjek je čovjeku vuk). Za trijumf zla dovoljno je da dobri ljudi ništa ne čine, naglašava Topić. Za Bosnu i Hercegovinu Topić kaže da je locus theologicus – teološko mjesto, tj. povlašteno mjesto za ekumenizam i dijalog jer tamo žive tri velike svjetske religijske zajednice: pravoslavna, muslimanska i katolička, kao i mala židovska koja je rodonačelnik ove prve tri zajednice. Ekumenizam i dijalog su najveće ideje 20. i 21. stoljeća. One kao i ideja ljudskog sestrinstva I bratstva suzbijaju mržnju, svađe i ratove, rekao je Topić.

Govoreći o zakladi „Ljudsko bratstvo“, Topić ističe da je njeno prvo javno predstavljanje bilo 8. listopada prošle godine, te je najavio da će se uskoro osnovati Savjet i Klub prijatelja Zaklade. Zakladu i okrugli stol podržali su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Tomo Vukšić, apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, reisu-l-ulema Husein Kavazović, travnički paroh Goran Živković, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber i predsjednik Saveza sindikata Selver Šatorović.

Profesor Mato Zovkić podsjetio je da je papa Franjo u listopadu 2020. izdao encikliku o bratstvu i socijalnom prijateljstvu Fratelli tutti. Papa na više mjesta citira i upućuje na Povelju o ljudskom bratstvu, spominje poimenice imama Al-Tayyeba s kojim je zajedno potpisao taj važni dokument. Prof. Zovkić nadalje podsjeća, nadovezujući se na rečeno, da je Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu u studenom 2022. organizirao simpozij o temi „Religijski, društveni i kulturološki aspekti enciklike Fratelli tutti pape Franje“. Prema Zovkiću, tamo gdje katolici i muslimani žive izmiješano, kao u Bosni i Hercegovini, trebali bi vjeroučitelji, zajedno s imamima i svećenicima, organizirati tribine na kojima bi se ljudi upoznavali sa sadržajem Povelje i nadahnjivali u bratskom djelovanju za zajedničko dobro.

Prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski, također se u govoru nadovezuje na Papinu encikliku Fratelli tutti. Prema muftiji Grabusu, papa Franjo s punim uvjerenjem zastupa kršćansko učenje, ali ne anatemizira drukčije vjerovanje. Papa u enciklici afirmira duh zajedništva, međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih ljudi kao braće i sestara. Enciklika odražava kršćanski, katolički nauk koji uključuje u društvenu pravdu i mirnu koegzistenciju sve ljude i sve religije. Ljudsko bratstvo i sestrinstvo je projekt koji nas povezuje u zajednicu koja traga za mirom i promovira mir te prihvaća razlike kao Božji dar, naglašava Grabus. Papa Franjo je pokušao napraviti isti dokument između Katoličke i Pravoslavne Crkve koju bi predstavljao patrijarh Kiril kao najsnažniji predstavnik tog dijela kršćanstva, ali od te ideje se odustalo nakon ruske invazije na Ukrajinu. O sličnim dokumentima između katolika i pravoslavnih trebali bi već u šestom mjesecu ove godine razgovarati papa Franjo i patrijarh carigradski/istanbulski Bartolomej, ističe muftija Grabus.

Dr. don Anto Ledić se u svom govoru prisjetio pape Ivana Pavla II. Njegovim dolaskom za poglavara Katoličke Crkve međureligijski dijalog je snažno afirmiran kao nužna društvena praksa. A prije je Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) teorijski otvorio vrata toj praksi. U tom kontekstu don Ledić spominje još jedan povijesni događaj – susret pape Pavla VI. i ekumenskog patrijarha Atenagore 7. prosinca 1965. koji se dogodio samo dan prije završetka Drugog vatikanskog koncila, na kojemu je obavljeno obostrano ukidanje ekskomunikacija Istočne i Zapadne Crkve. Brojna su međunarodna putovanja posljednjih papa – pape Ivana Pavla II., pape Benedikta XVI. i pape Franje. Sva trojica su, ističe don Ledić, u svojoj pastoralnoj programskoj shemi uvijek imali susret s predstavnicima drugih religija. U tom kontekstu, Povelja koju supotpisuju papa Franjo i imam Al-Tayyeb važan je kontinuitet, odnosno nastavak prakse međureligijskog dijaloga.

Mr. Mirnes Kovač, novinar i politički analitičar iz Sarajeva, govorio je o knjizi One book for peace. Knjiga je zapravo projekt, osmišljen tako da na jednom mjestu predstavi učenja iz Kur’ana i Biblije na deset zadatih tema. Na projektu je Kovač radio u suradnji s katoličkim i muslimanskim teologom. Od njih je tražio da izvuku po deset citata iz Kur’ana i Biblije kako bi ih usporedili i na jednom mjestu pokazali da poruke svetih knjiga nose slične poruke o veoma važnim temama: stvaranje, čovjek, pravda, ljubav itd. Kao čovjek iz medija, Kovač primjećuje da se negativne vijesti danas jako lako šire, dok su one pozitivne manje vidljive ili se teže probijaju u javni prostor. U tom smislu hvali okrugli stol u Novom Travniku kao doprinos da se mijenjaju takva praksa i takva percepcija.

Neposredno prije okruglog stola, članovi i prijatelji Zaklade posjetili su Margetiće kod Novog Travnika, gdje je u tijeku izgradnja kapele koja će biti posvećena papi sv. Ivanu Pavlu II. U kripti kapele bit će dvorana za razne potrebe, a sve skupa čini Centar Ljudsko bratstvo. Kapela i Centar bit će važan podsjetnik da je Bosna i Hercegovina zemlja ekumenizma i dijaloga, izvijestili su iz Zaklade.