„Okupili smo se kako bismo zahvalili Gospodinu na blagdanu koji danas slavimo. Misu ćemo osobito namijeniti za one koji su svoj život dali za našu domovinu Hrvatsku”, rekao je nadbiskup Eterović u uvodu u misno slavlje na koje su se okupili Pučišćani.

U homiliji je primijetio kako je slavlje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja posebno povezano sa štovanjem prema Blaženoj Djevici Mariji. Podsjetio je pritom kako je 451. godine završio važan Koncil u Efezu kada su crkveni oci proglasili Mariju Bogorodicom, a nakon toga Sabora papa Siksto III. počeo je graditi crkvu Svete Marije Velike u Rimu. „Od tada se štovanje Marije kao Majke Boga i čovjeka proširilo po cijelome svijetu, a zahvatilo je i naše hrvatske krajeve. Cijela naša Domovina označena je Gospinim crkavama, a postoje i važna Gospina svetišta. I hrvatski branitelji otišli su u rat braniti svoju Domovinu često noseći krunicu, kao znak zaštite i povjerenja Blaženoj Djevici Mariji. Ona im je davala sigurnost, značila im je Božju prisutnost Marijinim zagovorom i bila im je znak da se nalaze na pravom putu u obrambenom ratu koji je Hrvatskoj bio nametnut”, istaknuo je mons. Eterović, pozvavši vjernike da Mariji preporuče sve branitelje, kao i one koji su preminuli.

Nadbiskup Eterović ustvrdio je kako se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti slavi u marijanskom ozračju. „Ovim blagdanima kao vjernici trudimo se dati jedan vjerski sadržaj. Dom je prostor života i odgoja za svakoga čovjeka. Što je dom za jednu obitelj, to je Domovina za veliku obitelj, za narod koji je povezan kulturom, jezikom, tradicijom, a u mnogočemu i vjerom. To vrijedi i za naš hrvatski narod koji je velikom većinom kršćanski i katolički”, primijetio je papinski nuncij iz Berlina, naglasivši kako su vjernici pozvani zahvaljivati Gospodinu na Domovini koju imaju te na njezinoj samostalnosti, nezavisnosti i slobodi. 

„Takva Domovina stoji pred nama ne kao jedna gotova činjenica koja ostaje nepromjenjiva za sva vremena nego kao jedan zadatak koji moramo ispuniti, svi mi koji smo njezini stanovnici, istaknuo je nadbiskup Eterović. 

Istaknuo je da postoje različiti oblici odgovornosti u Domovini te kako nitko nije izuzet od odgovornosti za zajedničko dobro. „Narod je suveren, on bira svoje predstavnike, narod daje legitimitet političkim predstavnicima, predstavnicima u društvenom i javnom životu, pa i kulturnom. Zahvalimo Gospodinu na Domovini koja je slobodna i demokratska. Ali, sloboda i demokracija su izazov za sve nas. Mi znamo da se sloboda može i izgubiti. Postoje različite tiranije. Dovoljno je pogledati po svijetu i primijetiti neke zemlje koje su uživale slobodu, a sada su postale diktature. Demokracija se može izroditi u tzv. demokraturu gdje formalno postoji demokracija, ali ne sudjeluje glas naroda. Zato su vrlo važni izbori i različiti drugi oblici demokracije, istaknuo je, između ostaloga, nadbiskup Eterović.

Ukazao je pritom na važnost slobode medija. “Mediji moraju biti slobodni i odgovorni. Ta je sloboda znak i slobode jednoga društva”, poručio je nadbiskup Eterović. „Za nas, vjernike, sloboda vjeroispovijesti je važan pokazatelj slobode u svakome društvu. Tamo gdje Crkva nema slobodu i gdje se ljudi ne mogu slobodno okupljati u crkvama na molitvu, to je znak da nema ni drugih sloboda, ni političkih ni gospodarskih, istaknuo je, uz ostalo, mons Eterović.

„Zahvaljujemo Gospodinu što smo na dobrom putu. Ali, taj put na kojem se nalazimo trebamo i dalje izgrađivati, taj put treba biti bolji, uvijek slobodniji u dograđenoj demokraciji koja će biti domovina za sve, a posebno za slabije, upozorio je papinski nuncij.

U homiliji se osvrnuo i na pandemiju koronavirusa te položaj Hrvatske unutar Europske unije u borbi protiv toga virusa. „U ovo vrijeme pandemije koronavirusa ponovno smo otkrili važnost Domovine. Kad treba reagirati brzo, onda je važno imati osjećaj Domovine i odgovornosti. Možemo zahvaliti našim odgovornima u Hrvatskoj što su reagirali na vrijeme i dobro i tako spriječili veliko eksponencijalno širenje ove pandemije koja je zahvatila cijeli svijet. Hrvatska je dio Europske unije, ne može sama na globalnom polju riješiti ovaj veliki izazov. Mora postojati jedan sklad između onoga što nam je posebno i onoga u čemu moramo surađivati s drugima na naše dobro i dobro cijeloga svijeta, poručio je nadbiskup Eterović.

Na kraju je  uputio i na demografske probleme hrvatskoga naroda. „Domovina koju imamo, sloboda i demokracija sastoje se u tome da se i ovdje u Hrvatskoj stvore uvjeti da ljudi ostaju te mogu dostojno živjeti i prehraniti svoju obitelj”, poručio je papinski nuncij u Berlinu.