Otkrivanjem spomen-ploče Eugenu Lesselu i postavljanjem izložbe o njegovu životu i djelovanju trajno je spašen od zaborava, budući je do tada bio poznat samo potomcima.

Koncem 2022. godine Ivica Mihaljević se kao kandidat za učlanjenje u Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“ obratio s prijedlogom za obilježavanje 160. obljetnice rođenja Eugena Lessela, Zmaja Brinjskog, velikom meštru prof. dr. sc. Mislavu Grgiću, Zmaju Strossmayerskom, koji je prihvatio prijedlog kao i Općina Brinje, gdje je Lessel rođen.

U sklopu obilježavanja obljetnice bili su predviđeni podizanje spomen-ploče i postavljanje izložbe „Eugen Lessel, Zmaj Brinjski – otrgnut zaboravu“, kako bi se predstavio Lesselov život i bogato djelovanje. U projekat su bili uključeni Mislav Grgić kao organizator, Ivica Mihaljević kao inicijator, organizator i koautor izložbe i Valentina Meštrić, kao organizatorica i umjetnička voditeljica, te Ivana Klinar kao suradnica, koja je ustupila zbirku dokumenata, fotodokumentacije i predmeta. Autor spomen-ploče s reljefom portreta Eugena Lessela je Petar Ćujo, mladi kipar iz Zagreba. Neizostavan u ovom nizu je Dragan Vukelić, koji je istraživanjem arhivske građe dao veliki doprinos ovom pothvatu u njegovim samim počecima.

Spomen-ploču su na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM otkrili načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić i Ivana Klinar, praunuka Eugena Lessela. Svečanost je obogatio nastup župnog zbora Uznesenja BDM iz Brinja i nazočnost muškarca i žene odjevenih u narodnu nošnju brinjskoga kraja. Prigodnim riječima o značenju događaja te samom Eugenu Lesselu nazočnima su se obratili načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić, Mislav Grgić, Valentina Meštrić s osvrtom na umjetničku kompoziciju spomen-ploče i izložbe, Ivana Klinar u ime obitelji, Ivica Mihaljević i ponovno Mislav Grgić, koji je na kraju otvorio izložbu. Svečanosti su nazočili Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije; Kristina Kolak, pročelnica Općine Brinje; prof. dr. sc. Željko Holjevac, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora; Dragutin Perković, prof.; Meštar obredničar doc. dr. sc. Željko Heimer i brojna delegacija Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i drugi uglednici.

Kratki životopis Eugena Lessela

Eugen Lessel je nakon pučke škole u Brinju, polazio senjsku gimnaziju (1877. – 1885.) i stanovao u konviktu Ožegovićianum, a po završetku gimnazije studirao matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (1885. – 1890.), gdje je primio državno priznanje i nagradu za seminarski rad. Po završetku studija (1890.) Lessel je primljen za profesora matematike i fizike, poslije i nautike u Kralj. nautičku školu u Bakru, a 1897. položio je u Trstu kao prvi Hrvat specijalistički ispit iz nautike. Godine 1901. premješten je u Kralj. veliku realnu gimnaziju u Rakovcu/Karlovcu, gdje je osim što je predavao matematiku i fiziku, vodio i učiteljsku knjižnicu. U Kralj. veliku gornjogradsku gimnaziju došao je (1905.), gdje je pored držanja nastave obnašao i dužnost zamjenika ravnatelja. Kao recenzent niza udžbenika matematike i profesor matematike smatran je jednim od najboljih gimnazijskih profesora matematike svoga vremena.

U Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“ kao Zmaj Brinjski ostavio je svojim predanim djelovanjem zapažen trag, upisan kao 9. u Maticu članstva obnašao je odgovorne dužnosti u tijelima Družbe. Osim što je dugi niz godina bio u vodstvu Humanitarnog društva „Dobrotvor“, svoju plemenitu narav iskazivao je nerijetko i osobnim dobročinstvima, premda je često i njemu trebala pomoć.

Škola gdje je Lessel najplodonosnije djelovao, odnosno prenosio učenicima temeljne vrline, je Nadbiskupski licej koji se 1920. uzdigao na razinu Nadbiskupske velike gimnazije, gdje je Lessel bio i ravnatelj (1922. – 1924.). Za vrijeme djelovanja u toj Gimnaziji usko je surađivao i prijateljevao s onodobnim znamenitim katoličkim intelektualcima i uglednicima: Kamilom Dočkalom, Rudolfom Horvatom, Ferdom Rožićem i Pavlom Lončarom. Nakon što je Alojzije Stepinac stupio u Nadbiskupski licej (7. i 8. razred), Lessel je za njega pokazao veliko zanimanje koje je prešlo u prijateljstvo, o čemu svjedoče njihova kasnija druženja u Krašiću. Kao ravnatelj koncem 1922. za profesora francuskog i njemačkog jezika primio je u Gimnaziju Ivana Merza.

Premda strog, ostao je dugo svojim učenicima u lijepom sjećanju što je prenijeto i na nadolazeće generacije. Kad se pročulo za Lesselovu smrt, župnici diljem Hrvatske, negdašnji Lesselovi učenici, palili su svijeće na oltarima i prinosili misne žrtve u znak zahvale za profesorovo predano nastojanje oko njihova podučavanja i odgoja. Na Lesselovu sprovodu (16. siječnja 1924.) kojeg je vodio zagrebački pomoćni biskup dr. Dominik Premuš, od njega se oprostilo osim obitelji, nepregledno mnoštvo profesora, učenika, svećenika, prijatelja, kolega iz Družbe i „Dobrotvora“ uz zbor Nadbiskupske gimnazije. U braku s Melittom pl. Pisačić Hižanovečki, po majčinoj liniji iz obitelji bana Josipa Šokčevića imao je sedmero djece, a kao brižni otac u potpunosti im je bio posvećen. Bio je osvjedočeni katolik, ne samo u krsnoj knjizi, već u životu i djelu.