Kako je održavanje komemoracije žrtava na Bleiburškom polju trenutno onemogućeno, društvo se treću godinu zaredom stradalih spomenulo u Hrvatskoj.

Ove godine za mjesto komemoracije je izabrana Višnjica, u dogovoru sa župnikom Župe Pohoda Blažene Djevice Marije vlč. Vladom Borakom. Povod izboru je 79. obljetnica masovnih pogubljenja koja su se događala u danima po završetku Drugog svjetskog rata na predjelu šume Belaš. Na križnim putovima 1945., u ratovima 20. stoljeća i progonima diktatura i totalitarnih režima stradalo je više od četrdeset žitelja Višnjice.

Za nadnevak komemoracije izabran je Majčin dan, po uzoru na vlč. Vilima Cecelju koji je pridonio da spomen na žrtve bleiburške tragedije ostane živim.

Pokroviteljstvo ovogodišnjeg obilježavanja preuzeo je Grad Lepoglava. Uz petnaestak članova Društva za obilježavanje grobišta iz Međimurske i Varaždinske županije, sudjelovali su članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, Udruga „Hrvatski domobran“ – Sveti Ivan Zelina, Udruga specijalne jedinice policije „Roda“ – Varaždin te rodbina žrtava.

Po dolasku sudionika do groba žrtava položeni su vijenci i upaljene svijeće. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i grada Lepoglave vijenac su položili i svijeće upalili izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Kristina Vešligaj iz Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić. U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba i Društva za obilježavanje grobišta vijenac su položili i svijeće upalili Ružica Horvat, Zrinka Martinić i Franjo Črep. Svijeće su upalili i predstavnici ostalih udruga i obitelji žrtava. Nazočnima su se potom obratili gradonačelnik Škvarić i izaslanica Vešligaj.

Zahvalu sudionicima komemoracije, gradu Lepoglavi za pokroviteljstvo te Ministarstvu hrvatskih branitelja za razumijevanje uputio je predsjednik društva Franjo Talan. Istaknuo je da se aktivnosti društva na dostojnom odnosu prema žrtvama odvijaju, od osnivanja 20. rujna 2000. U početku su se aktivnosti organiziranja sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata i poraća „bazirale“ na području sjeverne Hrvatske, Varaždinske i Međimurske županije, a u suradnji s drugim udrugama i na ostalim područjima.

Ove godine, članovi društva su 6. ožujka održali komemoraciju za stradale u Novoj Vesi Petrijanečkoj, 17. ožujka za žrtve grobišta Repova šuma u Štrigovi (pogubljene u ožujku 1947.), a potom je održan 15. križni put obilaskom mjesta stradanja i spomen-obilježja na području Varaždinske biskupije do Ljubešćice, u suradnji s Udrugom hrvatskih branitelja „Ljubešćica“. Dana 28. travnja, priključili su se obilježavanju stradanja Zrinskog i Frankopana u Bečkom Novigradu, a 8. svibnja u crkvi sv. Jeronima u Zagrebu sudjelovali su u misi zadušnici za žrtve, koju je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.

Prije formiranja Ureda istraživačkog središta Varaždin Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (sjedište istog bilo je u prizemlju vodotornja, Vrazova 4, u Varaždinu), izvedena je ekshumacija žrtava s lokacije Očura, koje su po pregledu posmrtnih ostataka od strane sudskog vještaka zbrinute u grobnici za privremene ukope na groblju u Varaždinu. Franjo Talan izrazio je nadu da će u idućem razdoblju na ljudski i dostojanstven način biti pokopani uz sprovodne obrede, kako je to učinjeno s posmrtnim ostacima žrtava šume Belaš.

Pozvao je sve koji su u mogućnosti da se u nedjelju 26. svibnja priključe obilježavanju spomena na žrtve grobišta Leš u Kotoribi, a potom 16. lipnja na žrtve grobišta Pancerica kod Otoka Virja u općini Cestica. U srijedu 3. srpnja bit će obilježen spomen na žrtve u Župi sv. Ilije, uz godišnjicu smrti vlč. Vilima Cecelje, a potom 21. srpnja, u župi Gornje Jesenje gdje se obilježava spomen na mučeničku smrt vlč. Matije pl. Žigrovića, ubijenog u srpnju 1943. godine. Predsjednik Talan pozvao je na odaziv i na ostale komemoracije u Hrvatskoj (Macelj, Lug kof Bjelovara) i susjednim državama (Kočevski rog i Crngrob kod Škofje Loke).

Uslijedila je molitva koju je predvodio župnik Borak. Potom je paljenjem svijeća kod spomenika Stjepanu Križanecu, hrvatskom branitelju poginulom u Domovinskom ratu, odana počast i stradalima u obrani Republike Hrvatske.

Zatim je u župnoj crkvi slavljena misa zadušnica za žrtve koju je predslavio župnik Borak. Suslavio je župnik u Nedelišću i dekan Štrigovskog dekanata preč. Ivica Herceg. Pjevanje je predvodio zbor župe Višnjica uz orguljsku pratnju Vlatka Joba i Gorana Hiržina. Tijekom mise ovogodišnji pripravnici primili su prvu svetu pričest. U slavlju su stoga sudjelovali i roditelji, kumovi i rodbina slavljenika.

Šuma Belaš nalazi se podno Ravne Gore, južno od ceste Donja Višnjica – Cvetlin, a grobište je od strane Istraživačkog središta Varaždin Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava evidentirano u svibnju 1998. godine.^[1] Prema kasnije prikupljenim svjedočanstvima i izjavama svjedoka, braća Kukret odvedena su iz rodnog sela 11. svibnja 1945., a nekoliko svjedočanstva objavljeno je u publikaciji Povijesnom istinom do bolje budućnosti.

Radovi na ekshumaciji žrtava u šumi Belaš izvedeni su od 6. do 14. studenog 2017. Posmrtni ostatci deset žrtava pokopani su na groblju u Višnjici 9. rujna 2018. Misu zadušnicu i obred ukopa predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Na čelu pogrebne povorke bio je križ s natpisom: „Ovdje počiva 10 nevinih žrtava komunističkog režima 1945. – šuma Belaš Višnjica“.

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava komemoraciju je u Hrvatskoj organiziralo i prijašnje tri godine. U nedjelju 16. svibnja 2021. komemoracija je održana u Donjoj Voći, 8. svibnja 2022. u Črešnjevu i općini Beretinec, a 2023. godine na grobištu Gaj u Strmcu Podravskom i župi Petrijanec.