Objavljen prijevod sažetog izvješća sinodalne skupštine „Sinodalna Crkva u poslanju“

Nakon otvaranja sinodskog procesa 9. listopada 2021. godine, sve su se Crkve, iako različitim tempom, uključile u proces slušanja koji je imao biskupijske, nacionalne i kontinentalne etape, čiji su rezultati ugrađeni u odgovarajuće dokumente. Ovo zasjedanje u listopadu 2023. u Rimu otvorilo je „etapu u kojoj cijela Crkva prima plodove ovog savjetovanja kako bi u molitvi i dijalogu razaznala putove koje Duh traži od nas da njima idemo“, navodi se u uvodu teksta Sažetog izvješća. Ova etapa trajat će do listopada 2024. godine, kada će drugo zasjedanje skupštine dovršiti svoj rad i ponuditi ga Rimskom biskupu.

Voljom Svetoga Oca, na skupštini su se zajedno s biskupima i oko njih okupili i drugi članovi Božjega naroda. Biskupi, ujedinjeni među sobom i s Rimskim biskupom, očitovali su Crkvu kao zajedništvo Crkava. Laikinje i laici, redovnici i redovnice, đakoni i svećenici bili su s biskupima svjedoci procesa koji želi zahvatiti cijelu Crkvu i sve u Crkvi. Podsjetili su kako skupština nije izoliran događaj, nego sastavni dio i neophodan korak sinodskog procesa. U mnogostrukosti istupa i pluralnosti stajališta odjeknulo je iskustvo Crkve koja uči stil sinodalnosti i traži najprikladnije oblike za njezino ostvarenje.

Među ostalim članovima opće Crkve, na zasjedanju sinodalne skupštine u listopadu 2023. sudjelovali su trojica hrvatskih biskupa: zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša, kojega je članom Sinode imenovao papa Franjo, zatim predstavnik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić i predstavnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić. Na skupštini su među ostalima bili i mons. Severino Dianich, teolog rođen u Rijeci te kardinal hrvatskih korijena čikaški nadbiskup Blase Joseph Cupich, koje je također pozvao papa Franjo.

„Cijeli hod, ukorijenjen u predaji Crkve, odvija se u svjetlu koncilskog nauka. Drugi vatikanski koncil bio je zapravo kao sjeme posijano u njivu svijeta i Crkve. Svakodnevan život vjernika, iskustvo Crkava u svakom narodu i kulturi, višestruka svjedočanstva svetosti, promišljanja teologa – bili su tlo na kojem je on klijao i rastao. Sinoda 2021. – 2024. nastavlja crpiti energiju toga sjemena i razvijati njegov potencijal. Sinodski hod zapravo provodi ono što je Koncil naučavao o Crkvi kao otajstvu i Božjem narodu pozvanom na svetost. On uvećava doprinos svih krštenika, u raznolikosti njihovih poziva, prema boljem razumijevanju i prakticiranju evanđelja. U tom smislu predstavlja pravi čin daljnje recepcije Koncila, koji produljuje njegovo nadahnuće i ponovno pokreće njegovu proročku snagu za današnji svijet“, navodi se nadalje u uvodu dokumenta.

Tekst Sažetog izvješća strukturiran je u tri dijela. Prvi dio ocrtava „Lice sinodalne Crkve“, iznoseći teološka načela koja osvjetljavaju i temelje sinodalnosti. Ovdje se pojavljuje stil sinodalnosti kao način postupanja i djelovanja u vjeri koja proizlazi iz kontemplacije Trojstva te osnažuje jedinstvo i raznolikost kao crkveno bogatstvo. Drugi dio naslovljen „Svi učenici, svi misionari“ bavi se svima koji sudjeluju u životu i poslanju Crkve i njihovim relacijama. U ovom se dijelu sinodalnost predstavlja uglavnom kao zajednički hod Božjeg naroda i kao plodan dijalog karizmi i ministerija u službi dolaska Kraljevstva. Treći dio nosi naslov „Tkati poveznice, izgrađivati zajednicu“. Ovdje se sinodalnost pojavljuje uglavnom kao skup procesa i mreža raznih tijela koji omogućuju uzajamnu razmjenu Crkava i dijalog sa svijetom.

U svakom se od tri dijela pojedinačna poglavlja objedinjuju sukladnosti ili konvergencije, pitanja koja treba razmotriti te prijedloge koji su proizašli iz dijaloga. „Sukladnosti identificiraju utvrđene točke koje orijentiraju refleksiju: one su poput karte koja nam omogućuje da se orijentiramo u hodu i ne izgubimo put. Pitanja koja treba razmotriti sažimaju teme za koje je potrebno nastaviti teološko, pastoralno i kanonsko proučavanje: one su poput raskrižja na kojima valja zastati kako bismo bolje razumjeli smjer kojim trebamo ići. Prijedlozi pak ukazuju na moguće putove kojima valja ići: jedni se predlažu, drugi preporučuju, treći se zahtijevaju s više snage i odlučnosti“.

„U idućim mjesecima biskupske konferencije i hijerarhijske strukture Istočnih katoličkih Crkava, djelujući kao poveznica između mjesnih Crkava i Glavnog tajništva Sinode, imat će važnu ulogu u razvoju naših refleksija. Polazeći od postignutih konvergencija, pozvani su usredotočiti se na najrelevantnija i najžurnija pitanja i prijedloge, potičući njihovo teološko i pastoralno produbljivanje te ukazujući na mogućnosti njihove kanonske primjene. Nosimo u svojim srcima želju, potkrijepljenu nadom, da će klima uzajamnoga slušanja i iskrenoga dijaloga, koju smo iskusili u danima zajedničkog rada u Rimu, zračiti u našim zajednicama i diljem svijeta, u službi rasta dobrog sjemena Božjega kraljevstva“, poručuje se na koncu uvoda u dokument sažetog izvješća „Sinodalna Crkva u poslanju“ čiji je prijevod dostupan na mrežnim stranicama Hrvatske biskupske konferencije.

Sadržaj dokumenta „Sinodalna Crkva u poslanju“ podijeljen je na ukupno 20 kratkih poglavlja, a u nastavku donosimo njegov pregled:

UVOD

PRVI DIO – LICE SINODALNE CRKVE

1. Sinodalnost: Iskustvo i razumijevanje
2. Okupljeni i od Trojstva poslani
3. Ulazak u zajednicu vjere: Kršćanska inicijacija
4. Siromašni, protagonisti hoda Crkve
5. Crkva »iz svakoga plemena, jezika, puka i naroda«
6. Tradicije Istočnih Crkava i Latinske Crkve
7. Na putu prema jedinstvu kršćana

DRUGI DIO – SVI UČENICI, SVI MISIONARI

8. Crkva je poslanje
9. Žene u životu i poslanju Crkve
10. Posvećeni život, laička društva i pokreti: karizmatičan znak
11. Đakoni i prezbiteri u sinodalnoj Crkvi
12. Biskup u crkvenoj zajednici
13. Rimski biskup u Biskupskom zboru

TREĆI DIO – TKATI POVEZNICE, IZGRAĐIVATI ZAJEDNICU

14. Sinodalan pristup formaciji
15. Crkveno razlučivanje i otvorena pitanja
16. Za Crkvu koja sluša i prati
17. Poslanje u digitalnom okruženju
18. Participativna tijela
19. Grupiranja Crkava unutar zajedništva cijele Crkve
20. Biskupska sinoda i crkvene skupštine

NASTAVAK PUTA