Konferencija se, zbog pandemijskih okolnosti, održavala uživo, ali i putem platforme Microsoft Teams, te joj je nazočilo više od 100 sudionika (profesori, studenti, praktičari, istraživači iz Hrvatske, Italije, Austrije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Poljske, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije).

Konferencijom Five Years After Laudato Si‘. Where Are We Now?  se željelo napraviti evaluaciju znanstvenoga, stručnoga i pastoralnoga djelovanja pet godina nakon izlaska enciklike Laudato Si‘, a plenarni govornik bio je profesor Luigino Bruni s rimskoga sveučilišta LUMSA. Izdavači zbornika su Hrvatsko katoličko sveučilište i Veritas – glasnik sv. Antuna Padovanskoga, a recenzenti su profesori triju hrvatskih (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatsko katoličko sveučilište) i dvaju inozemnih sveučilišta (Pontifikalno sveučilište sv. Tome Akvinskoga iz Rima – Angelicum i Sveučilište Cardinal Wyszyński iz Varšave).

Zbornik su uredili izv. prof. dr. sc. Zoran Turza s Katedre za teologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i doc. dr. sc. Miriam Mary Brgles s Odjela za sociologiju istoga Sveučilišta.

U prvome prilogu, naslovljenom A Good Society or A Society of Goods? The Findings of the Cro Laudato Si‘ Project on the Non-working Sunday, autorice Miriam Mary Brgles i Ivane Brstilo Lovrić predstavljaju problem neradne nedjelje. U prvom dijelu rada prikazana je kronologija događanja vezanih za inicijative za neradnu nedjelju u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na razdoblje zatvaranja zbog pandemije Covid-19. U drugom dijelu autorice iznose rezultate istraživanja o neradnoj nedjelji, koja su provedena u sklopu projekta Cro Laudato si’.

Profesor s Katoličkoga sveučilišta u Lyonu Fabien Revol, u radu naslovljenom Integral Ecology, the Church and Theology prikazuje na koji način je enciklika Laudato Si’ utjecala na recentna teološka istraživanja i život Katoličke Crkve općenito do 2020. godine. Autor je sustavno prikazao novonastale institucije i projekte inspirirane enciklikom Laudato Si’ pri čemu je naglasak stavio na nekoliko važnih teoloških zaključaka ističući socijalnu narav enciklike i važnost teologije stvaranja za razumijevanje odnosa između čovjeka i prirode.

U  radu Laudato Si’: A Rudder for Just Development, Recovery and Resilience autorica Slađana Lovrić polazi od teze kako je u vrijeme pandemije enciklika Laudato si’ značajnija više nego ikad jer potiče na preispitivanje temeljnih vrednota. Nakon kratkog prikaza temeljnih poruka enciklike Laudato Si’, autorica se fokusira na zajedničko djelovanje i istraživanja različitih društvenih instanci koje mogu na različitim razinama zajedničkim naporima postići velike rezultate u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena.

Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, u radu The Social Doctrine of the Church and the Social Encyclical Laudato Si’ iznosi nekoliko glavnih značajki enciklike Laudato Si’ iz perspektive socijalnoga nauka Crkve. Radi se o prvoj socijalnoj enciklici pape Franje koju autorica smješta u bogatu tradiciju prethodnih socijalnih enciklika. Na kraju naglašava važnost kreiranja dugoročnih planova koji će omogućiti ostvarivanje cjelovitog ljudskog razvoja na različitim razinama.

U radu naslovljenom The Biblical Perspective on the Land in the Encyclical Letter Laudato Si’, autor Đurica Pardon polazeći od biblijske teologije stvaranja ističe kako u biblijskom korpusu, napose Knjizi Postanka, nalazimo teološka polazišta za ispravno razumijevanje čovjeka i njegovog odnosa prema stvorenom. Autor smatra kako je papa Franjo u enciklici Laudato Si’ također istaknuo važnost razumijevanja odnosa čovjeka prema stvorenom kao jednoj od fundamentalnih ljudskih relacija.

Domagoj Sajter u radu The Lockdown Awakening as a Source for New Economic Models, polazi od teze kako je globalna pandemija za mnoge značila između ostalog i razotkrivanje slabosti kapitalističke ekonomije pri čemu se istovremeno očekivalo kako će ekonomisti ponuditi neki drugi, prihvatljiviji, ekonomski model. Autor smatra kako se ekonomski modeli ne izmjenjuju preko noći, nego kroz duži period i u širem kontekstu u kojem se sukobljuju ne samo ekonomski modeli nego i različiti principi, društveni koncepti i uvjerenja.

Ivica Kisić i Aleksandra Perčin predstavljaju elementarna obilježja industrijske i alternativne poljoprivrede u posljednjem prilogu naslovljenom What Everyone Should Know About Agriculture. Autori tvrde da konvencionalna poljoprivredna industrija, usmjerena na visokorodne sorte i hibride, modernu i intenzivnu agrotehniku, primjenu pesticida i mineralnih gnojiva, gubi svoju tradicionalnu samodostatnost i stvara više ekoloških problema nego što donosi nadu u održivu budućnost. Također, autori se fokusiraju na činjenicu da je papa Franjo u enciklici Laudato Si’ istaknuo važnost agrikulture u procesu očuvanja okoliša.

Zbornik je obogaćen umjetničkim fotografijama s motivom vode autora Dražena Zetića. Suradnik za jezično i grafičko oblikovanje je dr. sc. Rupert Thorough, a grafički dizajn naslovnica izradio je Ivica Beljan. Pripremi izdanju pomogli su i studenti s Odjela za sociologiju i Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

Zbornik je objavljen u digitalnom obliku i dostupan je na poveznici Five Years After Laudato Si’ (Publication).