To djelo nekolicine autora, za objavljivanje je priredio bivši kompoljski župnik don Anđelko Kaćunko, a predstavljanje su zajedno upriličili Župa Kompolje i Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke (kao sunakladnici) te Gacko pučko otvoreno učilište.

Biskup Zdenko Križić: Za svako naselje istinska je dragocjenost imati svoju monografiju

Prvi dio knjige čine tri uvodna priloga: Popratna riječ gospićko-senjskoga biskupa Zdenka Križića, Prigodno slovo Franje Puškarića, mr. teologije i vjeroučitelja, te urednikova uvodna riječ.

Mons. Križić ističe kako je “za svako naselje istinska dragocjenost imati svoju monografiju kroz koju će bolje upoznati vlastitu povijest i tako bolje razumjeti svoju sadašnjost. Jer prošlost nikada nije samo prošlost. Ona se ponavlja u različitim varijantama i zato ju je važno integrirati i pretvoriti u iskustvo.”

Izrazivši radost što “mjesto Kompolje dobiva ovom monografijom jedan lijep pregled svoje prošlosti, koji žiteljima Kompolja omogućuje bolje poznavanje svoga vlastitog identiteta”, biskup je zahvalio uredniku i svim autorima “koji su dali svoj doprinos u nastanku ove monografije, koja će žiteljima Kompolja biti dragocjeno štivo te ih pozivati na meditaciju vlastite prošlosti i nadahnjivati za novu i uvijek bolju budućnost.”

Kratka studija kompoljskoga mjesnog govora koji ima čakavsku osnovu

Mr. Puškarić u svojem je tekstu prikazao sadržaj pet poglavlja te knjige o mjestu i župi Kompolje. U prvom poglavlju predstavljena je povijest Kompolja, koju je napisao književnik i tajnik Katedre ČSPG Milan Kranjčević, koja počinje od razdoblja drevnih Japoda, pa sve do ratnih 90-ih godina prošloga stoljeća. A u tome poglavlju je također kratka studija kompoljskoga mjesnog govora koji ima čakavsku osnovu.

Drugo poglavlje pod naslovom Živa crkva u Kompolju, sadrži povijesni prikaz kompoljske župne crkve i župe, zatim kratke životopise 48-rice kompoljskih župnika i kapelana, uglavnom prema arhivskim dokumentima iz Biskupskog arhiva u Senju, pri čemu je iznimno opširnije prikazan život i djelo dugogodišnjega kompoljskog župnika Mirka Dintera (1945.-1969.). Potom slijede životopisi četvorice svećenika rođenih u Kompolju – Mihovila Grčevića, Mihovila Banića, Josipa Fajdetića i Milana Šimunovića – te opis crkvenog pjevanja u Kompolju (uz priloženi notni zapis jedinstvenih pjesama), kao i poseban opis mjesnih korizmeno-uskrsnih običaja prve polovice 20. stoljeća.

Propovijedi pojedinih crkvenih dostojanstvenika

U trećem poglavlju je razgovor mons. Milana Šimunovića s vlč. Milom Rajkovićem, dugogodišnjim župnikom i svjedokom mnogih svjetovnih i crkvenih događanja u Kompolju u drugoj polovici 20. i na početku 21. stoljeća, a potom slijedi kraći opis obnove, održavanja i gradnje novih crkvenih objekata u novije vrijeme. Poglavlje završava kratkim pregledom važnijih događaja i poduhvata župi od 2011. do 2020. godine.

Četvrto poglavlje, nekarakteristično za djelo kao što je monografija, ali u vjersko-pastoralnom smislu vrlo korisno i poučno, donosi propovijedi pojedinih crkvenih dostojanstvenika (mons. dr. Mile Bogovića, preč. Ilije Jakovljevića, mons. Zdenka Križića i mons. Jurja Jezerinca) izrečene na važnijim misnim slavljima u kompoljskoj župnoj crkvi. Tu je također katehetski materijal koji je priredio mons. Milan Šimunović, sin Kompolja, vrstan katehetičar na razini cijele naše Crkve, te posebna studija pod naslovom Pastoral sela, u kojoj su, kako je istaknuo mons. Križić, “mnoga pastoralna pitanja i prijedlozi za koja ne bi bilo dobro da ostanu kroz duže vrijeme na čekanju. Bilo bi vrlo poželjno da o njima razmišljaju i traže odgovore kako svećenici tako i vjernici. Možda će netko reći da je puno lakše postavljati pitanja nego davati odgovore, da je lakše davati ideje nego ih realizirati, ali je itekako važno znati postaviti prava pitanja i ponuditi određene ideje da bi se imalo od čega poći i tražiti neka nova rješenja koja bi doprinijela boljoj evangelizaciji obitelji i župnih zajednica u uvjetima današnje kulture.”

Vrijedan doprinos svjetovnoj i crkvenoj historiografiji Kompolja

U petom poglavlju su priče i zgode iz svakodnevnog života “običnih ljudi” u Kompolju, među kojima se ističe priča Milana Kranjčevića “Dêd Jandrìca”, obilježena naglascima koji pomažu i pokazuju izgovor na kompoljskom ‘dijalektu’, a na kraju monografije su fotografije i druge ilustracije s dobrim opisima koje potkrepljuju prethodni sadržaj knjige, kao i popis darovatelja za obnovu crkve i objavljivanje monografije. Tako, prema riječima mr. Puškarića, “u jednoj knjizi imamo dva prikaza povijesti naselja i župe Kompolje, tekstualni i slikovni, koji se međusobno nadopunjuju i obogaćuju jedan drugoga. Knjiga je pisana jasnim jezikom i različitim stilovima (znanstvenim, književnim i novinskim) pa će u njoj svaki čitatelj, neovisno o njegovoj provenijenciji, moći pronaći nešto zanimljivo za sebe. Ovo djelo iznimno je vrijedan doprinos svjetovnoj i crkvenoj historiografiji Kompolja. Zapravo, možemo reći da je to svojevrsna ‘osobna karta’ kojom će se ovaj kutak naše Domovine moći predstaviti svima koji ga žele posjetiti ili bolje upoznati. Jednako tako, ovo djelo može poslužiti kao odličan putokaz ostalim naseljima i župama u okolici kako predstaviti svoju prošlost, sadašnjost i planove u budućnosti.”

Enciklopedijski format na 432 stranice

Urednik monografije don Anđelko Kaćunko u svojem je prilogu najprije istaknuo da je od osamdesetak župa u Gospićko-senjskoj biskupiji njih dvadesetak objavilo svoju tiskanu monografiju, te je opisao okolnosti koje su potaknule rad na toj knjizi, kao i teškoće s kojima se kao urednik susretao. Iznio je potom kriterije za koncepciju knjige te objasnio posebnosti nekih poglavlja, a na koncu je posebno zahvalio glavnim suradnicima Milanu Kranjčeviću i mons. Milanu Šimunoviću, kao i mr. Franji Puškariću, koji je postao suradnikom u knjizi nakon što je smrt spriječila biskupa Milu Bogovića da ne dovrši svoje obećane priloge za knjigu, pa kako je posljednjih desetak godina bio jedan od najbližih Bogovićevih suradnika u bavljenju poviješću, je rado prihvatio urednikovu zamolbu da preuzme neodrađeni posao. Urednik Kaćunko je na koncu zahvalio Glasu Koncila na pomoći u grafičkom opremanju knjige, kao i sponzorima koji su omogućili njezino objavljivanje.

Na kraju je izrazio nadu da će ta monografija župe i naselja Kompolje, velikog enciklopedijskog formata i 432 stranice, objavljena u povodu 220. godišnjice gradnje veće župne crkve (1802.-2022.) i 300. obljetnice prvoga spomena župe Kompolje (1723.-2023.), opravdati uloženi trud te posebno Kompoljčanima biti izvor i poticaj ne samo za bolje upoznavanje svojega mjesta, nego i za vjernije nasljedovanje nebeskoga zaštitnika sv. Stjepana Prvomučenika.