Znanstvena monografija na više od 750 stranica, podijeljenih u 11 poglavlja, opisuje povijest augustinaca, prvih redovnika u gradu Rijeci. Od 14. st. do ukinuća samostana od strane Josipa II. krajem 18. st., redovnici nasljedovatelji sv. Augustina nalazili su se u crkvi i samostanu sv. Jeronima, mjestu na kojem od sredine 20. st. djeluju dominikanci.

Povijest augustinaca pustinjaka vrlo je malo poznata hrvatskoj historiografiji, ne samo u vezi s Rijekom već i s ostalim područjima Hrvatske s obzirom na njihovu prisutnost u Slavoniji, Istri i Dalmaciji, posebice u srednjem vijeku. Koristeći domaću i inozemnu literaturu, nepoznata arhivska vrela svjetovnih i crkvenih arhiva u Rimu, Beču, Zagrebu, Münchenu, Rijeci i dr., autor analizira početke augustinske prisutnosti u Rijeci vezane uz Devince i Walseeovce, razvoj zajednice tijekom 15. st., burno razdoblje mletačkog uništenja i reformacije, istaknuti položaj riječkog samostana u kontekstu koruških i štajerskih redovnika, ujedinjenje s austrijskom augustinskom provincijom i jozefinističko zatvaranje samostana 1788. godine.

Autor iznosi pojedinosti o više riječkih augustinaca slabo poznatih ili posve nepoznatih historiografiji, koji su zauzeli istaknuta mjesta u augustinskom redu, Crkvi i društvu Srednje Europe, poput više provincijala, biskupa, profesora teologije i dr. Opisuje se društvena važnost redovnika posebice s obzirom na doprinos kulturi, obrazovanju i visokom školstvu, najstariju riječku knjižnu baštinu, djelovanje bratovština, izgradnju nove crkve i samostana u 18. st. itd. Knjiga donosi pregršt podataka i o okolici Rijeke u kojoj su redovnici imali više dobara i kapela poput današnje Žabice, Mlake, Krnjeva, Kantride, Opatije, Klane, Krasa u Sloveniji i dr.

Povijest riječkih redovnika vrijedan je doprinos poznavanju prošlosti riječkog kraja u predindustrijskom vremenu jer je samostan sv. Jeronima zauzimao istaknuti položaj u lokalnom feudalnom sustavu. U tome kontekstu valja spomenuti da se u dodatku knjige donose brojni ugovori, misne zaklade, oporuke tijekom više od četiri stoljeća djelovanja samostana. Ovom monografijom daje se vrijedan doprinos crkvenoj povijesti Rijeke, ali i društvenoj i kulturnoj povijesti grada. Može se reći da knjiga o povijesti riječkih augustinaca u crkvi sv. Jeronima povezuje dva velikana, svetog Augustina i svetog Jeronima, upravo u godini obilježavanja 1600 godina od smrti sv. Jeronima.