Ugovorom između provincijala provincije Bosne Srebrene fra Luke Markešića i hvarskog biskupa Slobodana Štambuka 1990. godine bosanski franjevci su na pedeset godina od Hvarske biskupije preuzeli pastoralnu brigu za župu Sućuraj. Te 2000. godine franjevci su bez ugovora preuzeli brigu i za župu Bogomolje, a nešto kasnije i za Gdinj.

Župnik fra Bogdan Jolić je od 1990. do 1994. godine temeljito obnovio i uredio sućurajski samostan čiji su prvotni temelji iz 9. stoljeća. Radove je financirala provincija Bosna Srebrena. U njemu danas boravi i župnik Gdinja te upravitelj Bogomolja fra Mario Divković. Od 1994. do 2000. godine u Sućurju je župnik bio sada pokojni fra Augustin Tomas kojeg je naslijedio današnji župnik fra Stipo Marčinković.

Fra Augustin i fra Stipo su temeljito obnovili župnu crkvu Sv. Jurja mučenika u Sućurju. Između ostaloga postavljen je novi krov s olucima. Na Crkvu je instaliran gromobran, jer je prethodno grom na preslici, na tornju, dva puta razbio veliki kameni križ. U Crkvi je uređena rasvjeta, postavljen je razglas, dograđen novi oltar, uređen pod prezbiterija te u sakristiji ugrađen novi namještaj. Konačno je unutrašnjost crkve oličena. U njoj je postavljeno jedanaest vitraja poznatog akademskog slikara iz Zagreba Vlatka Blažanovića.

Fra Augustin Tomas je 2000. godine neslužbeno preuzeo župu Bogomolje, a potom i Gdinj. Nakon preuzimanja tih župa fra Augustin je u Gdinju promijenio krov župne crkve, postavio oluke i gromobran, a u Crkvi ugradio klima uređaje te je oličio. I u Bogomoljama je dao postaviti novi krov s olucima i gromobranom, a Crkvu iznutra oličio i na zidove postavio novi Put križa te dvije slike akademskog slikara iz Zagreba Vlatka Blažanovića. U sve tri župe elektrificirana su zvona. Izvođenje radova u sve tri župe financirali su Hvarska biskupija, Splitsko-makarska županija i vjernici župa. U Gdinju su se osobito istaknuli gdinjski iseljenici diljem svijeta.

Župna Crkva u Bogomoljama prvi puta se spominje 1579. godine kao crkva Naviještenja Marijina. U 18 stoljeću je produljena na pročelju i začelju te proširena bočnim kapelama, a sakristija je dozidana 1964. godine. Danas je to Crkva Gospe Karmelske. Bogomolje su postale župa 1745. godine, odijelivši se od župe Gdinj. U kolovozu 2020. godine upravitelj župe postao je fra Mario Divković koji se pobrinuo da se krajem 2022. godine u crkvi postavi novi kameni pod te uredi sakristija. Podne radove je izveo vlasnik uslužnog obrta „Kara“ za obradu i ugradnju kamena iz Gornjeg Humca na otoku Braču Ivica Stipičić. Zbog sondiranja, kako bi se provjerilo postoje li u crkvi nekakvi grobovi i slično, promijenjeno je oko 20% postojećeg betonskog poda te su postavljene dvije vrste mramornih ploča (Rosso Verona i Prilep unito) te ploče od vapnenca (Plano unito). Radove su financirali Splitsko-dalmatinska županija na čelu sa županom Blaženkom Bobanom, Općina Sućuraj, Hvarska biskupija i vjernici župe Bogomolje.

Nekadašnja župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gdinju, koja se danas zove Stara crikva, prvi put se spominje 1558. godine. Izgradnjom nove, današnje župne crkve Sv. Jurja mučenika 1901. godine, Stara crikva je bila prepuštena zubu vremena. Čak je postojala opasnost da se uruši. Godinama se pokušavalo obnoviti je. Obnova je počela u lipnju 2018. godine. Radovi su se izvodili po fazama, ovisno o priljevu financijskih sredstava. Radove je izvodilo i izvodi poduzeće Gudelj iz Podbablja.

Crkva sv. Jurja u Gdinju prestaje biti župnom crkvom davne 1902. godine kada je bogoslužje zbog povećanja broja stanovnika, ali i oronulosti crkve preneseno u novu župnu crkvu Sv. Jurja zajedno sa svim pokretnim umjetninama. Od tada nosi naslovnik Gospe od Zdravlja, a mještani je nazivaju Stara crikva. Zbog svega navedenog prepoznata je kao izuzetno važan spomenik sakralne kulture i kao takva upisana u Registar kulturnih dobara RH. Nakon niz pokušaja spašavanja ove crkve, koja je nakon više od sto godina zapuštenosti dospjela u stanje ugroženosti od urušavanja, u 2017. g. u suradnji s Ministarstvom kulture RH i Konzervatorskim odjelom u Splitu te podršku tadašnjeg župnika fra Augustina Tomasa započet je projekt obnove koji volonterski vodi kćerka jedne Gdinjanke, arheologinja i muzeologinja te menađerica projekta Snježana Vukadin.

Projekt obnove Stare crkve sv. Jurja uvršten je u Program financiranja zaštite kulturnih dobara za 2018. g. i dugo očekivani radovi na sanaciji Stare crikve napokon su započeli. Projekt je nastavljen bez prekida do danas uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Hvarske biskupije, Općine Jelsa, HEP grupe te zahvaljujući brojnim dobročinstvima župljana i spomenutih bosanskih franjevaca, volonterskom radu, donacijama Gdinjana i prijatelja Gdinja kao i glazbenim umjetnicima koji su nastupali na dobrotvornim koncertima za spas Stare crikve održanim u Gdinju.

Nova župna Crkva sv. Jurja mučenika u Gdinju napravljena je 1901. godine. U njenom prezbiteriju je sredinom 2022. godine dignut stari i postavljen novi, mramorni pod od gore spomenutih mramornih ploča (Rosso Verona i Prilep unito te ploče od vapnenca Plano unito). Radove je izveo vlasnik uslužnog obrta „Kara“ za obradu i ugradnju kamena iz Gornjeg Humca na otoku Braču Ivica Stipičić. Radove je velikim dijelom financirao prošlogodišnji gdinjski križonoša Ivan Visković te vjernici župe Gdinj. Brigu o svemu vodio je župnik Gdinja i upravitelj župe Bogomolje fra Mario Divković, koji boravi u Sućurju.

U Sućurju su nekada bile tri crkve; župna Crkva sv. Jurja mučenika i Crkva Gospe od Rozarija koju su sagradili franjevci iz Zaostroga te Crkva sv. Križa koju su sagradili franjevci iz Živogošća. Bježeći od turskih zuluma, nasilja, Zaostrožani su došli u Sućuraj 1646. godine, a oni iz Živogošća 1647. godine. Zadnje dvije crkve su nestale, a današnju crkvu Sv. Ante sagradili su zaostroški franjevci sa svojim pukom 1663. godine.

U crkvi je u 10. i 11. mjesecu prošle, 2022. godine skinuta žbuka (inkart) koja je zbog vlage opadala i ugrožavala one koji su dolazili u nju, osobito vjernike koji su se u njoj okupljali na pobožnost trinaest utoraka na čas sv. Ante Padovanskoga te na sam svečev blagdan. Radove je izveo mjesni privatnik Zvonimir Zdilar sa svojim radnicima. Brigu o radovima župnik Marčinković prepustio je fra Mariju Divkoviću. Izvođenje radova financirali su Općina Sućuraj, Hvarska biskupija i vjernici župe Sućuraj. Tim radovima crkva Sv. Ante vraćena je u prvobitno stanje i zadobila je prvobitni izgled i sjaj. Radovi na njoj će se nastaviti. Potrebno je urediti fuge. Ali najveći problem bit će uređenje poda na koji prodire morska voda koja povećava vlagu u Crkvi.