Konferencija se održala u okviru blagdana sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara i Hvarske biskupije, koji će biti proslavljen u subotu 10. svibnja.

Na konferenciji, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta RH i Grada Hvara, raspravljalo se o primjerima dobre prakse, izazovima i potencijalima razvoja vjerskog turizma na otocima i u dalmatinskom zaleđu, a okupila je stručnjake iz područja kulture, turizma i crkvenih institucija. U ime odsutnog hvarskog biskupa mons. Ranka Vidovića, skupu je nazočio generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić, zatim gradonačelnik Grada Hvara Rikardo Novak, direktorica TZ Grada Hvara Iva Belaj Šantić i ostali uzvanici.

Nositeljica projekta konferencije u Hvaru, ujedno i moderatorica programa Sunčana Matić, u uvodnom obraćanju sudionicima i pristiglim posjetiteljima, među kojima su u dijelu programa nazočili i učenici Srednje škole u Hvaru, naglasila je kako je agencija LUX Promocija dugo godina djelovala na razvoju kulturnog i vjerskog turizma na nacionalnoj razini te je 2021. g. izrađen dokument za Ministarstvo turizma i sporta RH “Smjernice razvoja vjerskog turizma RH” u suradnji s relevantnim vjerskim zajednicama i državnim institucijama u Hrvatskoj.

“Temom konferencije postavlja se i predstavlja održivi razvoj vjerskog turizma Splitsko-dalmatinske županije koji se temelji na vrijednoj kulturnoj povijesnoj i sakralnoj baštini te bogatoj tradicijskoj baštini Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije. Na destinaciji gdje se i danas nailazi na autentičan i nekomercijalni, narodni izričaj, očuvanu tradicijsku i kulturnu baštinu, čemu svjedoči i sam Hvar, sa svojom starom jezgrom i otok gdje je dovoljno pogledati unaokolo i doživjeti duh minulih vremena, mediterana kakav je nekada bio, a što je posjetitelju, modernom turistu neprocjenjivo iskustvo i duhovno nadahnuće. Našu sakralnu baštinu, najvrijedniji potencijal za razvoj kulturnog i vjerskog turizma, potrebno je uz sveprisutnu turističku ekspanziju održivim upravljanjem zaštititi i očuvati na dobrobit lokalne zajednice”, poručila je, između ostalog, voditeljica Matić.

Osvrnuvši se na nadolazeću proslavu blagdana sv. Prošpera u Hvaru, primijetila je kako tim blagdanom u Hvaru počinje turistička sezona koja je, istaknula je, “oduvijek među najuspješnijima u Hrvatskoj i Europi, upravo poput imena Prosper koje u narodu predstavlja duhovni prosperitet, radost, razvoj i uspjeh”. “Svima želim uspješan rad, mnogo usvojenih znanja i novih iskustava te umrežavanje okupljenih u svrhu ostvarivanja kvalitetnih suradnji na razvoju vjerskog turizma i primjerenoj valorizaciji sakralne baštine u budućnosti”, poručila je moderatorica Matić.

I ume hvarskoga biskupa mons. Vidovića okupljene je pozdravio generalni vikar mons. Jerčić, zaželjevši sudionicima uspješan rad. Na početku se osvrnuo na izbor kardinala Roberta Francisa Prevosta za novoga papu te rekao kako je papa Lav XIV. u prvom nastupu pokazao svoju simpatičnost te ujedno izrazio nadu da će biti uspješan u vođenju Katoličke Crkve.

Osvrnuvši se na temu konferencije, mons. Jerčić ukazao je na opasnost da se na turizam gleda samo pod ekonomskim vidom. “Neka ova konferencija pomogne da svi poradimo na rastu međusobnog sporazumijevanja i ljubavi te da na turiste ne gledamo prvenstveno ekonomskim očima, već očima sveopćeg bratstva u ovom svijetu”, poručio je sudionicima generalni vikar Hvarske biskupije.

Pozdravnu riječ uputio je i direktorica TZ Grada Hvara Iva Belaj Šantić, ustvrdivši kako se konferencija u Hvaru održava u vremenu početka turističke sezone, koja je, kako je primijetila, vezana uz blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara.

“Turizam u Hvaru počinje s blagdanom sv. Prošpera, a nekako se odvija do blagdana sv. Stjepana I., kojega slavimo na početku listopada. Turizam se, kao i vjera, nekako nadovezuju, i duboko su ukorijenjeni kod svih Hvarana, bez obzira jesu li vjernici praktičari ili tradicionalisti. Pasionska baština na otoku Hvaru nešto je što se poštuje u svim kućama u Hvaru. S druge strane, turizam je također duboko ukorijenjen u Hvaru te zajedno s vjerom predstavlja jednu sinergiju koja Hvarane ispunja svakoga dana”, poručila je, između ostaloga, direktorica TZ Grada Hvara.

Treba napomenuti kako je preteča današnje TZ Grada Hvara “Higijeničko društvo Hvar”, profesionalno turističko udruženje koje je 1868. osnovala grupa uglednih Hvarana na čelu s tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubokovićem, a kojemu je cilj bio promicanje i razvoj ugostiteljske ponude u Hvaru.
Radni dio konferencije o vjerskom turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima na području Splitsko-dalmatinske županije otvoren je izlaganjem “Kulturna politika upravljanja (sakralnom) baštinom Splitsko-dalmatinske županije kao paradigma kulturnog identiteta” koje je održao Mislav Vušković iz Upravnoga odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije.

Naglasio je da Splitsko-dalmatinska županija kao jedinica područne samouprave upravljanje kulturnom baštinom, čiji kapitalni dio čini i sakralna baština, shvaća kao temelj svoje kulturne politike koja prožima i sve druge sastavnice javnoga djelovanja i politika Županije, te da je najbolja potvrda o važnosti kulture činjenica da je Županija Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu izdvojila kao samostalni odjel.

“Među načinima na koje Splitsko-dalmatinska županija brine o kulturnoj baštini ističe se kontinuirano povećanje izdvajanja proračunskih sredstava za projekte promocije, očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, povećanje vidljivosti kulturnih programa (veći broj specijaliziranih javnih poziva) kojima se želi široj javnosti transparentno pokazati smjer trošenja proračunskih sredstava, ali i povećati staviti poseban naglasak na određene, ponekad dulje vremena zapostavljene, aspekte kulturne baštine”, istaknuo, je, uz ostalo, Vušković.

Objasnio je kako je ključ za razumijevanje osmišljavanja i provedbe kulturne politike Splitsko-dalmatinske županije, sinkronijsko i dijakronijsko viđenje baštine u identitetskom ključu, kao i sve naglašenija potreba za sekuritizacijom baštine. “Županija svoju kulturnu politike temelji na uvjerenju da je istovremeno važno upravljati baštinom sinkronijski, onako kako se nadaju kulturne potrebe i razumijevanje u određenom vremenskom trenutku, ali i dijakronijski, tj. bez da se ikada izgubi svijest da su materijalna i nematerijalna kulturna baština naslijeđene i da ih treba predati u nasljeđe”.

Poručio je da Županija radi na zaštiti, promociji i divulgaciji kulturne baštine, te je iznio važnije naglaske
praktičnih administrativnim nastojanja i kulturnu politiku koja je njihov pokretač.

O temi “Sakralna baština grada Hvara – konzervatorski i restauratorski zahvati na crkvama u Hvaru kao dodana vrijednost turističkom razvoju” govorila je Anita Gamulin, voditeljica područnog odjela za konzervatorske poslove pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu. Naglasila je da Ministarstvo kulture i medija RH kontinuirano sudjeluje u obnovi kulturnih dobara na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, a koja se financira iz programa zaštitnih radova ministarstva. “Program u velikoj mjeri obuhvaća upravo sakralnu baštinu, nepokretnu i pokretnu.

Program se provodi uz stalni nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu, vodi istražne radove na građevinama i koordinira veći broj stručnjaka koji sudjeluju na radovima sanacije i rekonstrukcije. Radovi obuhvaćaju izradu stručne dokumentacije (arhitektonski snimak postojećeg stanja građevina, idejni i glavni projekt – arhitektonski i građevinski, te izrada specijaliziranih konzervatorsko-restauratorskih elaborata s prijedlogom zahvata), pa do složenog postupka sanacije građevina i pokretnih umjetnina, koji uz građevinske izvođače, arheologe, te druge specijalizirane stručnjake koji provode konzervatorsko-restauratorske zahvate kako na građevinama, tako i na pokretnom inventaru”, pojasnila je Gamulin.

Spomenula je da je Konzervatorski odjel u Splitu svojim dugogodišnjim radom prisutan na čitavom otoku Hvaru, gdje je sudjelovao u obnovi većeg broja sakralnih građevina, a posebno je izdvojila zahvate, sanaciju i restauraciju crkava na području grada Hvara, i to na gotičkoj crkvi Svetoga Duha iz 1468. g, zatim renesansnoj crkvi Gospe Anuncijate, crkvi sv. Kuzme i Damjana, baroknoj crkvi Zvijezdi mora, srednjovjekovnoj crkvi sv. Magdalene na zahtjevnom lokalitetu Hvarske njive, a osvrnula se i na obnovu katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika.