U tom razdoblju, kako u svom izvješću piše Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, prije sanacije kovane željezne ograde te popravka oštećenih dijelova zida izvršena su konzervatorska istraživanja te se pristupilo skidanju stare boje s ravnih ploha zida, vijenaca, svoda i kovane željezne ograde te je učinjena profilacija na zidovima niše. Prilikom radova zahvalne pločice ostale su netaknute, a kovanoj ogradi vraćena je izvorna boja te su na njoj pozlaćeni cvjetni elementi te kruna i Marijin monogram.

Kamenita vrata sa svojom oltarnom nišom i kapelicom od nemjerljivog su značenja za grad Zagreb kao jedan od njegovih simbola, spomenik vrijedne kulturno-povijesne baštine i neprocjenjivo kulturno dobro.

Molitva i misa na Kamenitim vratima

I 290 godina nakon požara i početka štovanja Gospe, na Kamenitim vratima i dalje svaki dan odjekuje molitva i pale se svijeće. Tako svakoga dana u 12 sati na Kamenitim vratima moli se da Gospa čuva u Zagrebu i Domovini sve obitelji, svako dijete, sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike od potresa, širenja Covid-19 i od svakog drugog zla.

Kratka povijest štovanja Majke Božje od Kamenitih vrata

Danas najpoznatija i jedina sačuvana stara gradska vrata su Kamenita vrata, a pretpostavlja se da su podignuta 1266. godine.

Početak štovanja Majke Božje Kamenitih vrata povezan je s požarom koji je kasno navečer, s 30. na 31. svibnja 1731. godine buknuo u zgradi sjemeništa sv. Josipa i proširio se, najprije po cijelom Gornjem gradu, a sutradan i susjednim Kaptolom. U požaru su izgorjela i Kamenita vrata te stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Treći dan nakon požara, pregledavajući zgarište udovica je u pepelu pronašla neoštećenu sliku Svete Marije, kojoj je izgorio samo drveni okvir. O tom čudu brzo se pročulo u Zagrebu. Pobožna je udovica pod svodom Kamenitih vrata dala podići mali oltar i tako omogućila svim sugrađanima da štuju tu svetinju sve do danas. Dvjesto i šezdeset godina nakon požara, blage uspomene kardinal Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba.

Potresi 22. ožujka i 29. prosinca 2020.

U oba potresa Bog je pokazao i nebrojene znakove svoje blizine. Jedan od tih znakova bilo je međusobno svjedočanstvo ljubavi koje se očitovalo kroz konkretnu duhovnu i materijalnu pomoć nastradalima.

Ono što će također za grad Zagreb ostati kao znak Božje blizine svakako je i činjenica da su u oba potresa prostor i oltar Majke Božje od Kamenitih vrata ostali potpuno neoštećeni. Time je Gospodin pokazao da nije napustio svoga stada, već da se za Njega i dalje brine, a Majka Božja zagovara.

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u nedjelju 15. kolovoza 2021. na Kamenitim vratima u Zagrebu u 8 sati bit će slavljena misa, a prije mise, u 7.30 sati, molit će se pobožnost krunice.