Predvoditelja misnog slavlja mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske i Hvarske biskupije Petra Palića svećenike i okupljene hodočasnike pozdravio je rektor svetišta vlč. Domagoj Matošević, istaknuvši kako je znakovito da na „prvoj misi nakon požara razmišljamo o daru Božjega milosrđa“.

Na početku homilije biskup Palić istaknuo je kako nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u sebi čuva sjećanja na mnoge važne susrete i hodočašća hrvatskog naroda, ali i pojedinaca koji dolaze pritisnuti životnim tegobama, a odlaze „uslišani, ohrabreni, ojačani u vjeri i spremni za svjedočenje Isusa Krista“. Podsjetio je na istaknuto Marijino mjesto u Buli pape Franje u povodu izvanrednog Jubileja milosrđa u kojoj je naziva Majkom Milosrđa te kako ju od ove godine u Lauretanskim litanijama možemo zazivati kao „Majku Milosrđa“, „Majku Nade“ i „Utjehu migranata“.

Posebnu pozornost posvetio je i značenju sv. Ivana Pavla II. za širenje štovanja Božjega milosrđa jer je nedjelju nakon Uskrsa posvetio Božjem milosrđu, što je usko povezano s njegovim životom. Opisao je njegov životni put, studij u tajnoj bogosloviji u vrijeme Drugoga svjetskog rata, rad u tvornici i odlazak u obližnji samostan Kongregacije Majke Milosrđa na grob rano preminule redovnice s. Faustine Kowalske. Ondje je pronalazio snagu i sigurnost za svoj hod u vjeri. Stoga ne treba čuditi, rekao je biskup, što se kao Papa odlučio proglasiti je svetom. Dotičući se u svijetu vrlo poznate slike Milosrdnog Isusa koja je nastala na temelju Isusovih objava s. Faustini, a koje posljednjih godina doživljavaju pravi procvat, biskup Palić je istaknuo kako je „mnogi cijene i štuju kao znak Božje prisutnosti i njegova nepresušna milosrđa“. Nadovezao se pritom i na misna čitanja dodajući da „postići Božju milosrdnu ljubav, biti dionici Božjega milosrđa možemo jedino ako se sami preobražavamo iznutra i isto milosrđe i mi svjedočimo i iskazujemo drugima“.

Propovjednik je svoju misao potom usmjerio na kršćansku tradiciju koja je nadahnjujući se Svetim pismom definirala sedam tjelesnih i sedam duhovnih djela milosrđa. Upravo duhovna djela milosrđa biskup je nastavio razmatrati naglasivši kako ona trebaju štovateljima Božjega milosrđa biti i svojevrsni ispit savjesti.

„Prvi način da svoje milosrđe pokažemo je dvoumna, odnosno one koji su u dvojbi, savjetovati“, rekao je biskup te pojasnio: „Oni koji su u dvojbi često su paralizirani i trebaju pomoć koja će ih pokrenuti, ohrabriti ih. Hodati s njima dio puta i pomoći im, posebno ako traže Boga, naše je poslanje. Nemojmo ih zbunjivati savjetima. Pokažimo im svjedočkim životom kako se dolazi Bogu i kako se živi za Boga“. Za sljedeće djelo milosrđa – neuka poučiti –  biskup je posvijestio kako će Bog sve jednog dana pitati „koliko smo bili ozbiljni i odgovorni prema svim njegovim darovima, talentima koje nam je povjerio. A ako ništa ne znamo o svojoj vjeri, onda ne možemo ni drugome prenijeti. A da ne govorimo o nekom mogućem dijalogu među neznalicama. Takvi mogu razgovarati samo o lijepom vremenu“.

Sljedeće djelo milosrđa – grešnika pokarati – traži hrabrost, rekao je biskup, ističući kako bratska opomena nikada ne smije biti ponižavanje, nego poticaj. „Milosrđe pokazujemo kad smo spremni žalosna i nevoljna utješiti“, dok uvredu oprostiti „duboko zalazi pod našu kožu, jer je to djelo milosrđa jako teško, ali jako potrebno“. „Šesto duhovno djelo milosrđa glasi nepravdu strpljivo podnositi. Da, pravda je jedino kod Gospodina. Međutim onaj koji vježba strpljivost u malom može daleko dogurati na putu do svetosti. Približiti se Bogu upravo kroz vježbanje strpljivosti, kao što je i On strpljiv s nama koji uvijek radimo iste pogreške i kojima On, unatoč svemu iskazuje svoju dobrotu i milosrđe. I to nas dovodi do sedmog duhovnog djela milosrđa: za žive i mrtve Boga moliti. Onaj tko moli, Boga i ljude gleda drugim očima“, pojasnio je.

Na posljetku je biskup Palić ponovno usmjerio pozornost vjernika na sliku Milosrdnog Isusa ističući kako je Isus tražio da se pod sliku stavi potpis koji nije „ja te razumijem“ ili „ja vjerujem u tebe“, nego jednostavno: „Isuse, uzdam se u tebe“.

Na završetku misnog slavlja biskupu Paliću riječi zahvale uputio je o. Andrzej Wośko SCJ, koordinator Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa. Potom je pozvao okupljene da svoje milosrđe iskažu i na način da svojim prilogom pomognu obnovu u požaru nastradalih objekata uz svetište. Zahvalio je svima okupljenima na dolasku, te najavio sljedeći nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa za 16. listopada 2021., na obljetnicu izbora Ivana Pavla II. za papu.

Sedmi nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa bio je u znaku obilježavanja značajnih obljetnica: 115. obljetnice rođenja i 20. obljetnice proglašenja Faustine Kowalske svetom, 85. obljetnice objave molitve krunice Božjega milosrđa, 100. obljetnice rođenja sv. Ivana Pavla II. i 100. obljetnice proglašenja svetom Margarete Marije Alacoque.

Uz Klapu Janjevo pod vodstvom mo. Andre Bojanića, oko Stola Gospodnjeg služili su i ministranti župe BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea iz zagrebačke Trnovčice. Susret je organizirala Koordinacija štovatelja Božjega milosrđa.

FOTO: Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa