Od 2014. godine, kada je Ministarstvo kulture RH umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice uvrstilo na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, proširile su se i mnogobrojne aktivnosti na promicanju i očuvanju pisma koje je neizostavni dio hrvatske kulturno-povijesne i duhovne baštine. Interes za glagoljicu u posljednje vrijeme postaje sve veći, a učenje o hrvatskoj uglatoj glagoljici, koja je posebnost hrvatskog identiteta, uvršteno je u školske kurikulume i mnogobrojne izvannastavne i odgojne programe.

“Dan glagoljice” sastojao se od uvodnoga predavanja o hrvatskoj glagoljaškoj baštini kojim su sjemeništarci upoznali povijesni razvoj glagoljice na hrvatskom tlu. Taj je put započeo prvim glagoljskim spomenicima u kamenu te je preko prve knjige tiskane upravo glagoljicom vodio sve do naših dana kada je glagoljica postala nadahnuće u mnogim područjima društvenog i sakralnoga života i prostora.

U drugom dijelu aktivnosti sjemeništarci su uz pomoć slovarice i „Glagoljske krasnopisanke“, te posebnih pera prilagođenih glagoljskom slovopisu, prošli i mali tečaj pisanja glagoljskih slova. Svladali su i duktus (način i redoslijed poteza pri pisanju) te upoznali brojevnu vrijednost svakog pojedinog slova.

Na kraju “Dana glagoljice” sjemeništarci su svoje znanje i vještine pokazali u kvizu znanja i nekoliko zabavnih igara.

Sve je aktivnosti osmislila prof. Katica Šarlija, autorica knjige „Mala glagoljska početnica“  i učiteljica-mentorica hrvatskoga jezika u OŠ Ivanska.

Pohodom kazalištima, kinima, koncertnim dvoranama, različitim slikarskim ili kiparskim izložbama te jezikoslovnim radionicama, odgojitelji se trude u sjemeništarcima pobuditi ljubav prema jeziku, kulturi i umjetnosti te im otvoriti duh i za taj aspekt „kulturnog uzdizanja“ uz onaj duhovni, koji je u Sjemeništu neizostavan.