Istina je prava novost.

Održan ispit iz sakramentalne jurisdikcije u Đakovu

U Nadbiskupskom domu u Đakovu u petak 18. rujna održan je ispit iz sakramentalne jurisdikcije kojemu je pristupilo desetorica svećenika, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Ispitno povjerenstvo činili su pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu mons. dr. Vladimir Dugalić u svojstvu ispitivača, te kancelar Nadbiskupskog ordinarijata vlč. dr. Dario Hrga. Susretu se pridružio i nadbiskup Đuro Hranić.

Ispitu su pristupila šestorica svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji djeluju u matičnoj nadbiskupiji, te dvojica njezinih svećenika koji su na službi u Srijemskoj biskupiji. Ispitu su također pristupili jedan svećenik Srijemske biskupije i jedan svećenik Beogradske nadbiskupije.

Ispit je bio podijeljen na teorijski i praktični dio. U teorijskom dijelu mons. Dugalić govorio je o sakramentu pomirenja i njegovu značenju u životu vjernika i svećenika te je, polazeći od njegove sakramentalne i pastoralne dimenzije, pojasnio pojedina pitanja iz područja moralne teologije s kojima se svećenici susreću u ispovjedničkoj službi. Posebno se osvrnuo na pitanje savjesti te na suvremene društvene i pravne izazove povezane sa sakramentom pomirenja, uključujući pokušaje pojedinih državnih institucija i zakonodavstava da svojim odlukama zadiru u područje sakramentalne ispovijedi i ispovjedne tajne.

Govoreći o Božjem oproštenju, mons. Dugalić je istaknuo kako se danas nerijetko polazi od svojevrsnog „predmnijevanog oprosta“, dok kršćansko razumijevanje oproštenja pretpostavlja čovjekovu otvorenost Božjoj milosti, priznanje vlastite grešnosti i iskreno traženje oprosta. Upravo se u tom susretu Božjeg milosrđa i čovjekova obraćenja ostvaruje pomirenje, po kojemu sakrament i nosi svoje ime. Primljeno oproštenje pritom nije završetak procesa, nego poticaj čovjeku na promjenu života i rast u dobru, dok je svećenik u sakramentu pomirenja služitelj i posrednik Božjega milosrđa.

U izlaganju je također istaknuto kako se u suvremenim moralnim raspravama u središte sve snažnije postavljaju antropološka pitanja, odnosno pitanje razumijevanja čovjeka i njegova dostojanstva, iz kojih potom proizlaze brojna druga moralna, društvena i ekološka pitanja. Praktični dio ispita bio je usmjeren na konkretne pastoralne situacije i pitanja s kojima se svećenici mogu susresti u ispovjedničkoj službi, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.