Organizatori događaja bili su Srijemska biskupija, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Institut za povijest Istraživačkoga centra za humanističke znanosti Mađarske istraživačke mreže.

Simpozij je trajao dva dana u hotelu „Leopold“, tijekom kojih je devetnaest stručnjaka iz raznih područja izložilo i predstavilo svoja znanstvena istraživanja povezana s poviješću Srijemske biskupije i tih prostora.

Simpozij je otvoren pozdravnim riječima organizatora, a plenarna predavanja započela su izlaganjem prof. dr. Hrvoja Gračanina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o kršćanstvu i Crkvi u Srijemu u kasnoj antici i ranome srednjovjekovlju, koje je obuhvatilo razdoblje od 4. do 11. stoljeća, ponudivši detaljan pregled kristijanizacije i razvoja crkvene organizacije u Srijemu, ističući ključne događaje i utjecaje arijanske hereze na tom području. Nastavljeno je izlaganjem dr. Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, na temu Srijemske biskupije u srednjem vijeku, osvrćući se na razdoblje od 13. do 16. stoljeća, tj. od njezinog ponovnog osnutka 1229. godine, do pada biskupije pod osmansku vlast 1546. Analizirao je povijesni razvoj biskupije tijekom srednjeg vijeka, s posebnim naglaskom na političke i društvene promjene koje su oblikovale njen rast i utjecaj.

Prva sekcija, koju je moderirao dr. Ivan Zubac, započela je izlaganjem dr. Danijela Jelaša o crkvenim ustanovama kao čimbeniku urbanizacije u Srijemskoj županiji tijekom srednjeg vijeka. Jelaš je istražio kako su crkvene institucije doprinijele urbanom razvoju Srijema, te njihov utjecaj na društveno-ekonomski život. Dr. Marija Karbić predstavila je zatim rad o značaju srijemskih kaptola sv. Stjepana i sv. Ireneja, u kojem je detaljno opisala povijest i značaj dvaju kaptola te njihov utjecaj na lokalno plemstvo i administrativne funkcije, dok je dr. Szabolcs Varga iz Budimpešte govorio o srijemskim biskupima u ranom novom vijeku, istražujući sudbinu srijemskih biskupa nakon gubitka biskupskih stolica, te kako su se prilagodili novim okolnostima.

Dubravka Mlinarić i Petra Plantosar predstavile su zajednički rad „Slika Srijema na karti Lazarusa Secretariusa iz 16. stoljeća“, gdje su analizirale povijesne i kartografske prikaze Srijema, naglašavajući važnost tih karata za razumijevanje povijesnog konteksta.

U drugoj sekciji, pod vodstvom dr. Eldine Lovaš, dr. Marta Andrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložila je istraživanje o turskom jeziku u Zemunu na temelju njemačko-turskog rječnika svećenika Gjure Adama Büttnera. Dr. Robert Skenderović analizirao je djelovanje srijemskih vikara u Nijemcima tijekom 17. stoljeća, a dr. Dubravka Božić Bogović s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o stanju Srijemske biskupije krajem 17. i početkom 18. stoljeća i izazovima u organizaciji vjerskog života u poslijeratnom periodu.

Treća sekcija, koju je moderirala Petra Plantosar, obuhvatila je izlaganja dr. Eldine Lovaš i dr. Zoltána Gőzsyja o karijeri đakovačkog biskupa Mateja Franje Krtice, te rad dr. Grge Grbešića i dr. Ivana Zubca o Josipu Jurju Strossmayeru kao nasljedniku srijemskog biskupa sv. Metoda, predstavljajući ukratko njegove ideje o jedinstvu južnih Slavena i velikom doprinosu slavenskih naroda europskoj kulturi i civilizaciji.

Drugi dan simpozija započeo je četvrtom sekcijom pod vodstvom dr. Danijela Jelaša, s izlaganjem dr. Ivana Armande iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža o franjevcima konventualcima u Srijemu, a osobito o istaknutim tragovima koje su ostavili djelujući u Petrovaradinu i na Tekijama. Dr. Denis Njari predstavio je sociografsko istraživanje Maradika između dvaju svjetskih ratova, analizirajući po prvi put društveni kontekst i izazove ovog multietničkog i multikonfesionalnog srijemskog mjesta u tom turbulentnom razdoblju, dok je dr. Domagoj Tomas izložio rad o srijemskim svećenicima u Udruženju katoličkih svećenika SR Srbije. Slađana Josipović Batorek ukratko je predstavila vjerske prilike u srijemskom dijelu Đakovačke i Srijemske biskupije nakon 1945. godine.

Peta sekcija, posvećena stogodišnjici djelovanja Milosrdnih sestara sv. Križa u Srijemskoj Mitrovici, pod vodstvom dr. Grge Grbešića, donijela je izlaganja o pastoralnom i odgojno-obrazovnom djelovanju Milosrdnih sestara sv. Križa u Srijemskoj Mitrovici kroz stotinu godina, koje je predstavila s. Estera Radičević, dok je s. Finka Tomas izložila naglaske zauzetog socijalno-karitativnog djelovanja sestara u Sr. Mitrovici. Sestra Krista Mijatović osvrnula se u svom izlaganju osobito na nadaleko prepoznat rad sestara ove Družbe u mitrovačkoj bolnici.

Simpozij je završio zaključnim razmatranjima i raspravom te međusobnim razgovorima i razmjenom ideja za daljnji istraživački rad na tom poprilično neistraženom području, a svečana misa održana je u večernjim satima prvog dana simpozija u baroknoj crkvi sv. Jurja mučenika u Petrovaradinskoj tvrđavi, koju je predvodio srijemski biskup Fabijan Svalina u koncelebraciji umirovljenoga biskupa Đure Gašparovića te domaćih i gostujućih svećenika.

Skupu su među ostalima nazočili beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, izaslanik đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita Đure Hranića i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prodekan doc. dr. sc. Davor Vuković, visokopreosvećeni o. dr. Kleopa Stefanović, arhijerejski zamjenik srijemskog episkopa Vasilija, Gavrilo Grban iz Uprave za saradnju s Crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije, s. Valerija Široki, provincijalna poglavarica Družbe milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova, Marija Dević, zamjenica ravnateljice Razvojne agencije i voditeljica Odjela za istraživanje, razvoj i međunarodnu suradnju, Vedrana Džoić u ime Vukovarsko-srijemske županije, Ninoslav Radak u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Josip Bako u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Mirko Turšić, predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina, Dražen Deranja ispred Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad i drugi.

U ime domaćina sudjelovali su srijemski biskup Fabijan Svalina i umirovljeni srijemski biskup Đuro Gašparović, zajedno sa svećenicima Srijemske biskupije te Subotičke biskupije i Đakovačko-osječke nadbiskupije.