Petar Stanković bio je prije svega svećenik, kanonik barbanskog kaptola, polihistor, izumitelj, čovjek širokog spektra interesa, aktivan član mnogih europskih akademija znanosti radi čega je nazivan Plutarhom svoga doba.

Župa sv. Nikole Barban je od početka održavanja znanstvenih skupova o Petru Stankoviću uvijek bila suorganizator i podupiratelj. Organizatori znanstvenog skupa podržavaju nastojanja stručnjaka iz raznih područja znanosti da proučavaju i predstavljaju spoznaje do kojih su došli istraživanjem o ostavštini Petra Stankovića i barbanštine u cjelini. Svaki iz svog aspekta „rasvjetljava“ povijesna događanja, pridonosi upoznavanju javnosti sa znamenitim ličnostima što su živjele i djelovale u ovom kraju Istre i ostalim temama o barbanštini.

U novouređenom općinskom prostoru posvećenom Trci na prstenac (još jednoj od znamenitosti Barbana) uvodnom riječju znanstveni skup otvorio je načelnik Općine Barban Dalibor Paus. Daljnje vođenje programa nastavio je dr. Slaven Bertoša, poznati povjesničar i urednik svih Zbornika znanstvenih radova prezentiranih na dosadašnjim skupovima. U uvodnoj riječi predsjednik Katedre čakavskog sabora za povijest Istre prof. Josip Šiklić najavio je ponovno aktiviranje Katedre čakavskog sabora u Barbanu. Katedra je dugi niz aktivno djelovala, ali je to djelovanje zamrlo unazad dvadesetak godina. Prije toga je Katedra bila zaslužna za mnoge projekte očuvanja i revitalizacije običaja, pokretanje kulturnih i drugih manifestacija te osnivanje udruga u kulturi.

Prvo predavanje na temu „Ognjišta obitelji Stanković“ održao je dipl. ing. arh. Anton Percan. Uslijedilo je predavanje prof. Ive Kolić „Fragmenti Stankovićeve rukopisne ostavštine“ u kojoj je ona obradila dva pisma iz bogate korespondencije koju je Stanković vodio sa svojim suvremenicima.

Denis Kontošić, mag.educ. govorio je o izumu Petra Stankovića „Spolpolive e mecinocciolo, ossia molino oleario, detto stancovichiano (1840.) – maslinarski izum Barbanca Petra Stankovića za odvajanje i mljevenje koštica maslina“. Josip Šiklić, prof. iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina govorio je na temu „Povijesni fragmenti o Sutivancu (od srednjeg vijeka do danas)“.

Vrlo zanimljivu temu „Barbanština u Istarskom razvodu“ izložila je prof. Svjetlana Milotić. Dr. Slaven Bertoša obradio je temu „Dvije rakljanske oporuke – don Gašpara Klunića (1579.) i don Ambroza Bolkovića (1665.)“. Predavanja prvog dana znanstvenog skupa završio j dr. Marko Jelenić temom „Demografska kretanja na području župe Barban u razdoblju prve austrijske uprave“.

Drugi dan znanstvenog skupa započet je predavanjem dr. Samante Paronić na temu „Smrtnost rodilja na Barbanštini u XIX stoljeću: sociomedicinski fenomen“. Barbanski učitelj Lucijan Benković obradio je temu „Matko Brajša Rašan i njegovo doba“, a prof. Marija Petener-Lorenzin „Balotini Piraneži ili genealogija jedne obitelji“, govoreći o povijesti svoje obitelji iz Raklja.

Mr. vlč. Bernard Jurjević iz župe sv. Nikole Barban govorio je o temi „Znanstveni doprinos istarskog svećenika dr. sc. h. c. Bože Milanovića u svjetlu preteče Petra Stankovića“. Uslijedilo je predavanje na temu „Zdravlje i bolest u Barbanu: Barbanci u Pokrajinskoj bolnici u Puli početkom XX stoljeća (II dio)“ što je održala dr. Iva Milovan Delić.

Mladen Bastijanić govorio je o temi „Bastijanići – Cecuti (Čekuti) iz Barbana“, što se odnosilo na povijest i njegove obitelji. O temi „Pjesnička čakavština Živke Kancijanić“ govorila je dr. Lina Pliško. Predavanja stručnog skupa zaključili su dr. Vesna Pešić i dr. Eduard Pavlović izlažući temu „Titulari crkava, crkvica i kapelica prostora Grada Benkovca /dijela Benkovačkog dekanata/ i Općine Barban /dijela Vodnjanskog dekanata: isti i različiti“.

Nakon završne riječi i kraćeg rezimea, zahvalivši svim stručnjacima koji su obradili ukupno 15 tema znanstveni skup zatvorio je dr. Slaven Bertoša. Najavio je da će promocija Zbornika sa znanstvenim radovima prošlogodišnjeg skupa biti u Barbanu u travnju.