Na okruglom stolu sudjelovao je riječki nadbiskup Mate Uzinić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač i doc. dr. sc. Branko Murić, a prisustvovala je i predstavnica UN-ovog visokog povjerenika za izbjeglice u Hrvatskoj Anna Rich.

Isusovačka služba za izbjeglice u Hrvatskoj velik naglasak stavlja na uključivanje bližnjih u zajednicu, odnosno na prvu pomoć onima koji se pronađu u našoj Domovini u želji za boljom budućnosti. To uključuje pomoć pri zapošljavanju i rješavanju administracije, učenje hrvatskog jezika, običaja i kulture te pružanje psihosocijalne podrške.

O učinkovitosti programa za pomoć izbjeglicama, ali i o poteškoćama na tržištu rada u Hrvatskoj govorile su i korisnice Isusovačke službe za izbjeglice iz Ukrajine i Iraka.

“Jezični tečajevi vrlo su potrebni Ukrajincima koji žele raditi, ići u školu i živjeti u Hrvatskoj. Radila sam u restoranu koji je primao radnike koji ne znaju hrvatski jezik, godinu i tri mjeseca, ali zatvorio se i nisam bila plaćena posljednja tri mjeseca. Ostala sam bez posla i bez novca i shvatila da ne znam svoja prava u Hrvatskoj. Saznala sam za jezični tečaj Isusovačke službe za izbjeglice preko prijatelja Ukrajinaca Zahvaljujući treningu ‘Osnaživanje za zapošljavanje’ pronašla sam novi posao gdje sada radim”, rekla je Anđela, jedna od korisnica Isusovačke službe za izbjeglice.

Izv. prof. dr. sc. Kovač se prisjetio svoga iskustva života izvan domovine, u Francuskoj gdje je proveo 17 godina. Ondje sada živi sedam milijuna useljenika što čini 10 posto od ukupnog broja tamošnjeg stanovništva. Kazao je da u Hrvatskoj živi oko 200 tisuća radnih migranata pa rekao kako bismo kao kršćani prema njima trebali postupati.

“Mnogi od njih nemaju posla, izgube posao ili ne primaju redovito plaću. Pitanje je u kojim uvjetima izbjeglice koje su došle u Hrvatsku žive, kako dolaze i u kojim uvjetima rade. S druge strane, imamo još uvijek mnogo Hrvata koji napuštaju zemlju i 110 tisuća ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ne možemo izbjeglice puštati same, to nije humano i nije dostojno moralnosti, etike i zakona. Trebamo ih primiti, uvažiti u njihovoj cjelovitosti, upoznati ih i razumijevati iz perspektive njihove kulture, mentaliteta i identiteta što uključuje i religiju”, rekao je izv. prof. dr. sc. Kovač.

Doc. dr. sc. Murić spomenuo je da ranokršćanska poslanica Diognetu kršćane opisuje kao strance u vlastitoj domovini jer žive u ovome svijetu, kao da u njemu ne žive pa se pozvao se na riječi pape Franje koji nas podsjeća kako ljubiti bližnjega.

“Pozvani smo služiti Isusu raspetome u svakoj marginaliziranoj osobi. Dodirnuti Isusovo tijelo u onome tko je isključen, žedan, gladan, gol, utamničen, bolestan, nezaposlen, prognan, izbjeglica. Tu nalazimo našega Boga, tu dotičemo Gospodina”, naglasio je doc. dr. sc. Murić.

Nadbiskup Uzinić rekao je kako Crkva ne može biti vjerna svojoj zadaći ako zanemari migracije, koje su znak našeg vremena, kako ih je prepoznao još papa Benedikt XVI. Potaknuo je župe, biskupije, redovničke zajednice i udruge nadahnute kršćanskom vjerom na djelatnije humanitarno djelovanje prema izbjeglicama.

“Savjest nam nalaže da ne okrećemo glavu od trenutne situacije i da javno priznamo da naša domovina na ovom planu ne čini dovoljno. Nije nepoznato da Republika Hrvatska daje iznimno mali broj međunarodnih zaštita i da ne sudjeluje u programima komplementarnih puteva. Nadam se da smo mi u Katoličkoj Crkvi spremni dati svoj obol. Ne može biti drukčije, želimo li ostati vjerni Kristu”, istaknuo je mons. Uzinić.

Za to su potrebne zakonske pretpostavke, a njih bi trebali učiniti oni koji imaju političku i zakonodavnu odgovornost, zaključio je riječki nadbiskup.