Održan predbožićni susret nadbiskupa Kutleše s ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova
Foto: TU ZN // Predbožićni susret nadbiskupa Kutleše s ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji
Zagreb (IKA)
Predbožićni susret zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše s ravnateljicama i ravnateljima predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji održan je u utorak 17. prosinca 2024. u dvorani „Vijenac“ u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.
Na početku susreta okupljene je pozdravila predstojnica Ureda za vjeronauk u školi prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić, koja je naglasila da iako se takvi susreti ponavljaju svake godine, uvijek je novo zadovoljstvo i nova radost vidjeti se u tim prostorima.
Pozdravne riječi uputili su državna tajnica i izaslanica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade te izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Juroš, v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.
U ime ravnatelja dječjih vrtića obratila se ravnateljica DV Duga Resa Ana Božić, u ime ravnatelja osnovnih škola ravnatelj OŠ Augusta Harambašića u Zagrebu Tomislav Filić, a u ime ravnatelja srednjih škola ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu Dunja Marušić Brezetić.
Ana Božić u govoru je istaknula važnost odgoja u vjeri djece rane i predškolske dobi koji se provode u dječjim vrtićima u redovnom programu te naglasila da se njime želi postići da svako dijete ostvari svoju cjelovitost „jer svako dijete uistinu jest jedinstveno, neponovljivo i cjelovito malo biće“. Dodala je da pedagoška godina prati i liturgijsku godinu i da žele da djeca na jednostavan način, kroz igru, dođu i do svog identiteta i da spoznaju svoju kulturu. „Upravo ta neposrednost i spremnost za učenje i prihvaćanje drugačijeg i različitog dovede do te cjelovitosti tog malog djeteta“, zaključila je.
Tomislav Filić je, osvrnuvši se na Bulu proglašenja Redovnog jubileja godine 2025., istaknuo potrebu za prepoznavanjem dobra. „I mi znamo da postoje događaji i iskustva koji nam govore da u svijetu postoje mnoga dobra koja često previđamo i znamo da malodušnosti i razočaranja mogu biti nadvladana dobrotom i ljepotom, svjetlom i snagom koja nas nadilazi i kojemu ne nalazimo uvijek izvor u samima sebi. Isto tako znamo da upravo ta i takva iskustva, koja se nude čovjeku kao dar koji se besplatno prima i besplatno daje, donose puninu i radost za kojom čezne svako ljudsko biće“, rekao je Filić.
Dodao je da se „u našem vremenu sve češće i očitije osjeća potreba za darivanjem onoga što je nenaplativo − podrška, poticaj, razumijevanje, prihvaćanje, opraštanje, osmijeh, zagrljaj, zahvalnost, radost i nada − sve ono što čovjeka čini čovjekom i bez čega nije moguće ići putem očovječenja. To se pak očovječenje događa u konkretnosti svakog ljudskog života u kojem je nezaobilazno odgojno djelovanje nas odraslih, a u njemu neizostavno darivanje onoga što je nenaplativo, tj. darivanje samoga sebe“, poručio je.
Dunja Marušić Brezetić poželjela je okupljenima obilje sreće i uspjeha u odgoju. Naglasila je da je Božić svetkovina koja vraća vjeru i jača optimizam te pruža ohrabrenje za svladavanje svih teškoća s kojima se susreću. Poželjela je okupljenima da ovog Božića pronađu dovoljno vremena da osjete ono što Božić uistinu jest.
Na kraju susreta mons. Kutleša istaknuo je da je „proces očovječenja − a to je odgoj − najvažnija, najzahtjevnija i najhitnija zadaća u društvu. Odgoj je i jedno od ključnih pitanja suvremene antropologije“, naglasio je te dodao da je papa Benedikt XVI. smatrao da je odgajati „čin ljubavi i vježbanja ‘intelektualnog karitasa’“.
„Problem nasilja u školama, kojemu smo svjedočili na početku školske godine, pokazatelj je puno složenijih problema koji uključuju odgoj, roditeljstvo, učinkovitost institucija i sustava. Konkretni problemi u školi pokazuju da društvo znanja, visoke tehnologije, ekonomskog uzleta i umjetne inteligencije, pada na ispitu u rješavanju stvarnih školskih i razrednih problema kao što su: neodgoj, nedisciplina, vršnjačko fizičko i virtualno nasilje, neodgovornost, nepoštivanje autoriteta“, rekao je zagrebački nadbiskup.
Dodao je da „svaka promjena, pa tako i ova epohalna kroz koju prolazimo, zahtijeva odgojni proces, uspostavu odgojne zajednice koja stvara mrežu otvorenih međuljudskih odnosa. Takva zajednica u središte stavlja osobu, potiče kreativnost i odgovornost; osposobljava generacije koje će biti spremne staviti se u službu zajednice“, poručio je.
Nadalje, naglasio je da je „odgoj čin odgovornosti pred djetetom; pred njegovim potrebama, rastom i razvojem do pune ljudskosti i zrelosti. U odgoju valja poštovati kompleksnost i jedinstvenost svake osobe; njezinu cjelovitost koja uključuje sve dimenzije pa tako i onu duhovnu. Odgoj ne može biti uspješan i učinkovit ako se usmjeri samo na jednu dimenziju. Zato u odgoju treba koristiti različite jezike, metode i pomagala. Papa Franjo opetovano inzistira na odgoju koji se kreće u smjeru korištenja triju jezika: jezik glave, jezik srca i jezik ruku, tako da dijete i mlada osoba misli ono što osjeća i čini, osjeća ono što misli i čini i da čini ono što misli i osjeća“, rekao je.
„Dok vam zahvaljujem za vaš neprocjenjivi doprinos u vođenju i organiziranju odgoja i obrazovanja naše djece i mladih, u ovo predbožićno vrijeme, želim vas zamoliti da ne uskratite našoj djeci i mladima da i u školskom ambijentu dožive ljepotu kršćanskih i hrvatskih božićnih običaja kroz pjesmu, uprizorenje jaslica, ukrašavanje božićnog drvca, paljenje svijeća, međusobno darivanje, solidarnost i dijeljenje, osobito s onima koji su zanemareni, siromašni i osamljeni“, zaključio je nadbiskup Kutleša.
Susret je glazbeno pratio Komorni zbor bogoslova pod ravnanjem bogoslova Adriana Bogdana.
Kao uspomenu na susret s ravnateljima i ravnateljicama nadbiskup Kutleša darovao im je Katekizam Katoličke Crkve.